Biračka mjesta zatvorena su i na području velikokladuške općine. Ukupan broj birača za glasanje u izbornoj jedinici Velika Kladuša upisanih u Centralni birački spisak bio je 44.709. Svoje biračko pravo u izbornom danu ostvarilo je 37,49 posto birača ili 16.739 građana što je gotovo ista izlaznost u odnosu na Lokalne izbore 2020. godine kada je svoje pravo glasa iskoristilo 16.231 ili 37.66% građana. Dijana Ćufurović, predsjednica Općinske izborne komisije naglašava da će prvi preliminarni podaci za načelnika Općine Velika Kladuša kao i za Općinsko vijeće biti poznati prije 21, odnosno 22h...

Radio Velika Kladuša
Na današnjim Lokalnim izborima birači u Velikoj Kladuši za načelnika općine birali su između pet kandidata, dok su za općinske vijećnike mogli birati između 225 kandidata sa devet (9) lista političkih subjekata i jednog nezavisnog kandidata.
Svoje biračko pravo građani općine Velika Kladuša s pravom glasa mogli su ostvariti na 69 biračkih mjesta i jednom biračkom mjestu za glasanje na nepotvrđenim listićima i za glasanje u odsustvu, a na terenu su bila i dva mobilna tima.

U 21:00 sati očekuje se prvo obraćanje članova Centralne izborne komisije nakon zatvaranja birališta. Predviđeno je da objave zvanične informacije o izbornom danu poput odziva birača, eventualnim kršenjima pravila izbornog procesa, prijavama, incidentima i sl.
U ponoć se očekuje objava prvih preliminarnih rezultata izbora.
Na osnovu informacija policijskih i sigurnosnih agencija prijavljeni su slučajevi o narušavanju javnog reda i mira u nekoliko izbornih jedinica, kao i sumnje u određena krivična dijela u vezi sa izbornim procesom.
Pravo glasa na ovogodišnjim lokalnim izborima imalo je 3,4 miliona birača, a izbori su odgođeni u pet općina pogođenih poplavama i klizištima.
Na ovogodišnjim lokalnim izborima bira se ukupno 58 općinskih vijeća u Federaciji BiH, 53 skupštine opština u Republici Srpskoj, 111 načelnika opština, 21 gradsko vijeće u Federaciji BiH, 10 skupština gradova u Republici Srpskoj, 32 gradonačelnika, te Skupština Brčko distrikta. Osim toga, zagarantirana mjesta za pripadnike nacionalnih manjina obuhvataju 23 kandidata u 21 opštini.
Ukupno će biti izabrano 3.200 vijećnika/odbornika i 143 gradonačelnika/načelnika.
Za učešće na izborima ovjereno je 296 ovjerenih političkih subjekata, među kojima se nalaze 110 političkih partija, 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata, 43 nezavisna kandidata nacionalnih manjina i devet lista nezavisnih kandidata. Ukupno je ovjereno 26.089 kandidata.
Na ovim izborima CIK provodi i četiri pilot projekta: autentifikacija birača i transmisija rezultata uz podršku Delegacije EU na 165 biračkih mjesta u 11 općina/gradova, optički skeneri i automatsko prebrojavanje listića uz podršku USAID-a na 145 biračkih mjesta u 7 izbornih jedinica, biometrijska identifikacija birača na svih 138 biračkih mjesta u Brčko distriktu BiH uz podršku Misije OSCE-a u BiH, te uvođenje video nadzora prebrojavanja listića na 10 biračkih mjesta u pet izbornih jedinica.
Prvi pilot projekat se odnosi na elektronsku autentifikaciju birača i transmisiju rezultata. Bit će proveden na 165 biračkih mjesta u 10 općina: Stari Grad, Tešanj, Doboj, Bijeljina, Trebinje, Bosanska Gradiška, Goražde, Ljubuški, Sanski Most i Zvornik.

Unsko-sanski kanton raspolaže najvećim drvnim zalihama državnih šuma u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali je istovremeno tokom 2025. godine imao i najveću evidentiranu posječenu drvnu masu među kantonima, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. Prema publikaciji “Šumarstvo u Federaciji BiH 2025”, ukupna drvna zaliha državnih šuma u Unsko-sanskom kantonu iznosi 35,56 miliona kubnih metara, dok […]

Dok potrebe za hranom rastu, uslovi za njenu proizvodnju postaju sve neizvjesniji. Europska unija za sezonu 2026/27 prognozira proizvodnju 262 miliona tona žitarica, što je čak za 9,6 posto manje nego godinu ranije. Posljedice takvih kretanja osjećaju i domaći poljoprivrednici. Iako vremenske prilike nisu jedini problem, sve skuplja proizvodnja dodatno otežava opstanak. “Ove godine vidim […]

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, parafiran je na današnji dan prije 31 godinu. Radi se o dokumentu/pravnom aktu, sporazumnog karaktera, kojim je službeno okončan gotovo četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995.), a koji je parafiran 21. novembra 1995. godine u vojnoj zračnoj bazi ‘Wright-Patterson’ kod […]