5,3 milijardi KM uvoz, 1,2 milijardi KM izvoz: Bh. poljoprivrednici u teškom položaju


Dok potrebe za hranom rastu, uslovi za njenu proizvodnju postaju sve neizvjesniji. Europska unija za sezonu 2026/27 prognozira proizvodnju 262 miliona tona žitarica, što je čak za 9,6 posto manje nego godinu ranije. Posljedice takvih kretanja osjećaju i domaći poljoprivrednici. Iako vremenske prilike nisu jedini problem, sve skuplja proizvodnja dodatno otežava opstanak.
"Ove godine vidim da je enormno manje površina pod pšenicom, u odnosu na prošlu godinu. I iz razloga teže pripreme zemljišta i iz razloga cijene repromaterijala. Kad mi svu tu pšenicu proizvedemo, izborimo se sa svim nametima i problemima, onda dođemo na mlin gdje tu pšenicu damo i čekamo kad će neko odrediti cijenu", govori proizvođač Mustafa Gradaščević.
Slična slika i u stočarstvu. Gašenje farmi ne znači samo manje proizvedenog mlijeka i mesa, nego i gubitak radnih mjesta, smanjenje otkupa i udar na čitav lanac koji zavisi od domaće proizvodnje.
"Isto tako kada govorimo o izvozu crvenog mesa, 30 godina mi ne možemo izvoziti u EU. A nama sve ulazi. Zar je moguće da nemamo neko rješenje 30 godina", ističe Miljan Erbez, stručni saradnik u Udruženju proizvođača mlijeka RS. Susjedne zemlje primjenjuju diferenciranu stopu PDV-a, čime svojim proizvođačima olakšavaju troškove proizvodnje, sa druge strane, bosanskohercegovački proizvođači nemaju tu pogodnost. Svakodnevno suočeni sa visokim ulaznim troškovima i ograničenom podrškom, teško se nose sa konkurencijom iz uvoza.
"Hrvatski poljoprivrednik ima 5 posto na te inpute. I on je odmah, u startu, za 12% konkuretniji od nekog ovdje našeg seljaka koji ima 12 ovaca, 5 krava, daj da se smilujemo na tu kategoriju jer to je 70.000 porodica! Neka je po četiri člana - to je 280 000 ljudi", dodaje Erbez.
Koliko je takav položaj rizičan, pokazuju i podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni. Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla više od 5,3 milijarde konvertibilnih maraka poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je izvoz iznosio tek nešto više od 1,2 milijarde.
"Mi najveći prblem možemo da imamo jer smo uvozno orijentisani, ovdje se sve živo uvozi, ja mislim 95 %, a ne možemo ni 5 % potreba obezbijediti iz domaće proizvodnje", konstatirao je Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Zvono Bijeljina.
U zemlji koja sve više zavisi od hrane iz uvoza, svaki poremećaj na svjetskom tržištu može se preliti i na domaće cijene. Za bosanskohercegovačka domaćinstva koja već teško pokrivaju osnovne troškove, pitanje više nije samo koliko će hrana koštati, već hoće li moći da je priušte.
(Izvor: Federalna)

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, parafiran je na današnji dan prije 31 godinu. Radi se o dokumentu/pravnom aktu, sporazumnog karaktera, kojim je službeno okončan gotovo četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995.), a koji je parafiran 21. novembra 1995. godine u vojnoj zračnoj bazi ‘Wright-Patterson’ kod […]

Smješten visoko na Bjelašnici, Lukomir je jedno od najizolovanijih planinskih sela u našoj zemlji, u kojem se stoljećima čuvaju tradicija, običaji i autentičan način života. Ugledni BBC Travel posvetio je reportažu ovom jedinstvenom mjestu, predstavljajući njegove kamene kuće, prirodne ljepote, gostoprimstvo mještana i svakodnevicu koja odolijeva savremenom vremenu. Iako u selu danas živi svega pedesetak […]

Posebni odjel Federalnog tužilaštva FBiH za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala (POSKOK) podigao je optužnicu protiv premijera Federacije Bosne i Hercegovine Nermina Nikšića, federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, bivšeg direktora Federalne uprave policije (FUP) Vahidina Munjića i još četiri osobe. Optužnicom su obuhvaćene sumnje na udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja ili […]