USK ima najveće drvne zalihe u FBiH, ali i najveću evidentiranu sječu u 2025.


Unsko-sanski kanton raspolaže najvećim drvnim zalihama državnih šuma u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali je istovremeno tokom 2025. godine imao i najveću evidentiranu posječenu drvnu masu među kantonima, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Prema publikaciji "Šumarstvo u Federaciji BiH 2025", ukupna drvna zaliha državnih šuma u Unsko-sanskom kantonu iznosi 35,56 miliona kubnih metara, dok je tokom prošle godine u šumama na području ovog kantona posječeno 538.332 kubna metra drvne mase.
Iza Unsko-sanskog kantona po količini posječene drvne mase slijede Kanton 10 sa 523.478 kubnih metara, Srednjobosanski kanton sa 427.287 te Zeničko-dobojski kanton sa 407.395 kubnih metara.
Od ukupne količine posječene drvne mase u USK, 483.678 kubnih metara odnosi se na redovne, a 54.654 kubna metra na vanredne sječe. Najveći dio sječe evidentiran je u visokim raznodobnim šumama, gdje je posječeno 458.368 kubnih metara drvne mase.
Podaci o šumskom fondu, drvnim zalihama i godišnjem prirastu odnose se na 2023. godinu, budući da Federalnom zavodu za statistiku nisu bili dostupni administrativni podaci za 2024. i 2025. godinu.
Prema tim pokazateljima, ukupna površina državnog šumskog zemljišta u Unsko-sanskom kantonu iznosi 169.417 hektara, od čega je 137.681 hektar obraslo šumsko zemljište. U strukturi šuma evidentirano je 76.406 hektara visokih i 57.702 hektara izdanačkih šuma.
Posebno značajan podatak odnosi se na 18.860 hektara miniranog šumskog zemljišta, što predstavlja jedno od ograničenja za korištenje i upravljanje šumskim resursima.
Godišnji zapreminski prirast drvne mase u državnim šumama USK procijenjen je na 895.221 kubni metar, dok godišnji sječivi etat iznosi 568.299 kubnih metara.
Kada je riječ o obnovi šumskog fonda, tokom 2025. godine u Unsko-sanskom kantonu vještački je pošumljeno 190 hektara, što je 28 hektara manje nego godinu ranije, kada je pošumljavanje obavljeno na 218 hektara.
Za pošumljavanje i popunjavanje šumskih kultura upotrijebljene su 483.000 sadnica, od čega 313.000 klasičnih i 170.000 kontejnerskih sadnica.
Statistički podaci bilježe i aktivnosti na njezi postojećih šumskih sastojina. Prorjeđivanje šuma obavljeno je na 1.608 hektara, njega podmlatka na 103 hektara, čišćenje na 59 hektara, dok je priprema i njega zemljišta evidentirana na 100 hektara.
U oblasti zaštite šuma, tokom 2025. godine na području USK evidentirano je 16 šumskih požara, koji su zahvatili ukupno 28 hektara. Svi su bili prizemni požari, a najveći dio opožarene površine odnosio se na izdanačke šume.
Ukupna površina šuma i drugih kategorija zemljišta zahvaćenih štetama iznosila je 28 hektara, što je manje u odnosu na 52 hektara evidentirana 2024. godine. Za razliku od ranijih godina, u 2025. nisu iskazane štete uzrokovane insektima i biljnim bolestima niti elementarnim nepogodama.
Podaci Federalnog zavoda za statistiku ukazuju na značaj šumskih resursa Unsko-sanskog kantona, ali i na potrebu kontinuiranog praćenja njihovog korištenja, obnove i zaštite, posebno imajući u vidu obim evidentirane sječe i površine šumskog zemljišta koje je još uvijek minirano.

Dok potrebe za hranom rastu, uslovi za njenu proizvodnju postaju sve neizvjesniji. Europska unija za sezonu 2026/27 prognozira proizvodnju 262 miliona tona žitarica, što je čak za 9,6 posto manje nego godinu ranije. Posljedice takvih kretanja osjećaju i domaći poljoprivrednici. Iako vremenske prilike nisu jedini problem, sve skuplja proizvodnja dodatno otežava opstanak. “Ove godine vidim […]

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, parafiran je na današnji dan prije 31 godinu. Radi se o dokumentu/pravnom aktu, sporazumnog karaktera, kojim je službeno okončan gotovo četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995.), a koji je parafiran 21. novembra 1995. godine u vojnoj zračnoj bazi ‘Wright-Patterson’ kod […]

Smješten visoko na Bjelašnici, Lukomir je jedno od najizolovanijih planinskih sela u našoj zemlji, u kojem se stoljećima čuvaju tradicija, običaji i autentičan način života. Ugledni BBC Travel posvetio je reportažu ovom jedinstvenom mjestu, predstavljajući njegove kamene kuće, prirodne ljepote, gostoprimstvo mještana i svakodnevicu koja odolijeva savremenom vremenu. Iako u selu danas živi svega pedesetak […]