Obilježavanje 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici


Danas se obilježava 31. godišnjica genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica, koji su počinile srpske snage u julu 1995. godine. U Memorijalnom centru Potočari će biti klanjana kolektivna dženaza za deset identificiranih žrtava genocida, koje će nakon više od tri decenije pronaći konačni smiraj.
Na kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Potočari bit će ukopani posmrtni ostaci deset žrtava genocida u Srebrenici, najtežeg zločina počinjenog u Evropi od Drugog svjetskog rata, u kojem su snage Vojske Republike Srpske u nekoliko dana ubile 8.372 muškarca i dječaka bošnjačke nacionalnosti.
Žrtve koje će ove godine biti ukopane bile su starosti od 20 do 56 godina. Među njima su i tri mladića koja su u trenutku smrti bila u svojim dvadesetim godinama i koji će tek sada naći konačan smiraj. Riječ je o nevinim ljudima koji su ubijeni na području Vlasenice, Zvornika, Bratunca i Srebrenice, a čiji su posmrtni ostaci ekshumirani godinama kasnije iz različitih masovnih grobnica.
Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Senad (Zaim) Jusić, rođen 1975. godine, koji je u času smrti imao 20 godina. Nestao je u julu 1995. na području Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.
Najstarija žrtva je Ramo (Mustafa) Dautović, rođen 1939. godine. Ramo je rođen u Srebrenici, nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine nakon otkrivanja masovne grobnice Kamenica – Čančari. Bit će ukopan uz ranije ukopanog brata Jusu.
Do sada su u Memorijalnom centru ukopane 6.772 žrtve srebreničkog genocida, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica. Za više od 1.000 ljudi iz Srebrenice i okolnih opština i dalje se traga.
Pred različitim sudovima, do sada je za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno više od 50 osoba, na ukupno 700 godina zatvora, uključujući i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i ratnog komandanta Vojske RS Ratka Mladića.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine donio presudu prema kojoj je Vojska RS u julu 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, počinila genocid.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) usvojila je 23. maja Rezoluciju, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Rezolucijom se, između ostalog, osuđuju negiranje genocida i veličanje osuđenih za ratne zločine.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku kojom se 11. juli 2026. godine, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava Danom žalosti u Federaciji BiH.
Zbog nedostatka kvoruma za rad i odlučivanje Vijeće ministara BiH nije razmatralo Prijedlog odluke o proglašenju 11. jula danom žalosti u Bosni i Hercegovine, saopćeno je jučer iz Vijeća ministara BiH.
Kako se navodi, za predloženu tačku dnevnog reda bilo je osam glasova, dok dva člana (ministri iz reda srpskog naroda iz Republike Srpske) nisu iskoristila mogućnost glasanja.

Predsjednik Republike Srpske Savo Minić objavio je nakon konsultacija s koalicionim partnerima da je za mandatara za sastav nove Vlade RS-a predložio Igora Dodika, organizacionog sekretara SNSD-a i sina lidera te stranke Milorada Dodika. Prema Ustavu Republike Srpske, predsjednik Republike predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade, a NSRS ga mora potvrditi. Predsjednik RS-a je […]

Unsko-sanski kanton raspolaže najvećim drvnim zalihama državnih šuma u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali je istovremeno tokom 2025. godine imao i najveću evidentiranu posječenu drvnu masu među kantonima, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. Prema publikaciji “Šumarstvo u Federaciji BiH 2025”, ukupna drvna zaliha državnih šuma u Unsko-sanskom kantonu iznosi 35,56 miliona kubnih metara, dok […]

Dok potrebe za hranom rastu, uslovi za njenu proizvodnju postaju sve neizvjesniji. Europska unija za sezonu 2026/27 prognozira proizvodnju 262 miliona tona žitarica, što je čak za 9,6 posto manje nego godinu ranije. Posljedice takvih kretanja osjećaju i domaći poljoprivrednici. Iako vremenske prilike nisu jedini problem, sve skuplja proizvodnja dodatno otežava opstanak. “Ove godine vidim […]