50 godina rada velikokladuškog umjetnika Zlatka Dizdarevića: Djela koja žive kroz Krajinu i ljude

Pedeset godina umjetnosti, stvaranja i predanog rada utkano je u život i djela velikokladuškog umjetnika, magistra kiparstva, Zlatka Dizdarevića – Buce, čije su skulpture postale trajni simboli jednog vremena, naroda i prostora. Njegova djela ne govore samo o umjetnosti, već i o identitetu, tradiciji, emociji i životu Krajišnika, ostavljajući neizbrisiv trag.

Rođen u Velikoj Kladuši, a školovan na Akademiji likovnih umjetnosti u Splitu, Dizdarević je već pola vijeka posvećen umjetnosti kroz kiparstvo, slikarstvo i kulturni rad. Autor je brojnih monumentalnih djela, među kojima se posebno izdvajaju konjanički spomenik Mujo Hrnjica, spomenici Džemal Bijedić, Emina iz poznate Šantićeve pjesme, kao i mnoga druga umjetnička ostvarenja koja danas predstavljaju važan dio kulturne baštine ovih prostora.

Njegova umjetnička priča duboko je povezana s Krajinom, krajiškom tradicijom i ljudima ovog podneblja, koji su oblikovali njegov umjetnički izraz. Posebno mjesto u njegovom stvaralaštvu zauzima lik krajiške žene i sve životne uloge koje je nosila kao breme porodice i domaćinstva. Upravo žena bila je centralna tematika njegovog prvog velikog ciklusa radova, kroz koji je nastalo između 150 i 200 različitih skulptura i radnih skica posvećenih Krajiškinjama.

Poseban segment njegovog umjetničkog rada posvećen je epskim narodnim junacima, a nezaobilazno mjesto zauzima monumentalni konjanički spomenik Mujo Hrnjica na Đogatu. U maju 1993. godine Dizdarević završava radove na ovom impresivnom djelu dimenzija 10,5 metara dužine i 8,5 metara visine, koje s pravom naziva svojim životnim djelom. Ovaj spomenik danas spada među najveće konjaničke spomenike takve vrste u Evropi.

Kao jedno od djela na koje je posebno ponosan izdvaja i saradnju s Mostarom na izradi skulpture Šantićeve Emine. Projekat je bio izuzetno zahtjevan jer nije postojao vjerodostojan prikaz fizičkog izgleda Emine, pa je umjetnički izazov bio oživjeti njen lik i prenijeti emociju koju nosi poznata pjesma Alekse Šantića. Koliko je projekat bio uspješan govori i podatak prema kojem je skulpturu Emine, kako navodi naš sagovornik, od njenog postavljanja u Mostaru 2010. godine do danas vidjelo više od 25 miliona posjetilaca.

Osim umjetničkog stvaralaštva, Dizdarević je decenijama aktivno učestvovao i u kreiranju kulturnog života Velike Kladuše kroz manifestaciju “Kladuški dani kulture”, rad JU CKO “Zuhdija Žalić” te brojne kulturne projekte koji su obilježili jedno vrijeme.

Njegov rad danas je priznat i van granica Bosne i Hercegovine, a članstvo u Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i međunarodnim umjetničkim organizacijama pri UNESCO potvrda su umjetničkog puta koji traje već punih pet decenija.