Zbog zloupotreba dužine bolovanja u BiH predlaže se smanjenje sa 42 na 15 dana na teret poslodavca

Poslodavci u Bosni i Hercegovini ponovno su problematizirali dužinu bolovanja koje koriste radnici, a to je bila i jedna od tema Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritorij Federacije BiH. Poslodavci insistiraju na reformi ove oblasti, odnosno izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju kojim bi se ona uredila tako da se spriječe zloupotrebe bolovanja.

Prema izjavama poslodavaca, sve veći broj radnika, nažalost, gotovo svakodnevno zloupotrebljava sistem i koristi bolovanje, i to, ne jednom, nego više puta te tako mjesecima ne rade.

U bh. javnosti duže se raspravlja i polemizira kako stati na kraj zloupotrebama, prepoznati stvarne potrebe bolesnih radnika te kako sankcionirati one koji nanose štetu i poduzeću u kojem rade i kolektivu, a u konačnici državi.

- Poslodavci smatraju da je ovo što se događa u BiH nenormalno. Da radnik prosječno ostaje na bolovanju 40 dana, dok se u Europskoj uniji to kreće oko sedam dana. Resorni ministar iznio je stav da će se do kraja ovoga mjeseca održati tematska sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća s prijedlogom kako smanjiti broj dana koji idu na teret poslodavca. Njihov je prijedlog bio da se 42 dana svedu na 15 dana ili da se nađu metode da se one koji zloupotrebljavaju bolovanje rigorozno kažnjava - naveo je predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) Safudin Čengić. S prijedlogom poslodavaca vezanim uz smanjenje trajanja naknade bolovanja koje ide na teret poslodavca sa sadašnja 42 na 15 dana ne slažu se iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović već je ranije u izjavama za medije naveo kako je Sindikat protiv prijedloga Udruženja poslodavaca Federacije BiH da se plaćeno bolovanje umanji s 42 dana na 15 te da na to neće pristati. Naglasio je kako problem “iskorištavanja instituta bolovanja” nije do radnika, a ni do poslodavca, nego do liječnika koji potpisuju ta bolovanja i razloga zbog kojih ih potpisuju.

Inače, kako su ranije naveli iz Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, problem je kulminirao nakon usvajanja odluke o iznosu najniže plaće za 2025. godinu kojom prilikom nije utvrđeno da se minimalna plaća odnosi na efektivan rad, a ne i na radno-pravni status s bolovanjima u radnom odnosu. Dakle, radnik koji radi za minimalnu plaću isti iznos dobija i kada radi i kada je na bolovanju (izuzev troškova prijevoza i toplog obroka).