Za vikend počinje ljetno računanje vremena: Pomjeranje sata može uticati na zdravlje

U noći sa subote 30. marta na nedjelju 31. mart 2025. godine pomiču se kazaljke na satu – u 2:00 sata ujutro sat se pomiče jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. Time službeno počinje ljetno računanje vremena.

Iako se pomicanje sata čini kao manja prilagodba, ova promjena može privremeno utjecati na svakodnevne navike, osobito one vezane uz spavanje. Stručnjaci upozoravaju da bi najviše problema mogli imati stariji, kronični bolesnici te školarci, s obzirom na to da pomicanje vremena remeti uobičajeni ritam budnosti i spavanja.

Tijelu je, prema istraživanjima, potrebno otprilike 7 dana da se u potpunosti prilagodi na promjenu. U tom razdoblju može doći do smanjenja koncentracije, osjećaja umora i blagog poremećaja u kognitivnim funkcijama. Ujedno, neki podaci ukazuju na moguć porast broja saobraćajnih nesreća u danima nakon prelaska na ljetno računanje vremena, upravo zbog poremećenog sna i smanjene pažnje.

Prilagodbe će pomoći u bržem privikavanju

Savjetuje se postupna priprema za promjenu: odlazak na spavanje svakog dana desetak minuta ranije i buđenje u istom ritmu, kako bi se olakšala prilagodba. Također, preporučuje se kraći dnevni odmor, ali ne dulji od pola sata.

S druge strane, ljetno računanje vremena donosi i neke prednosti – dulje dane, više dnevnog svjetla i veću mogućnost boravka na otvorenom, što pozitivno utječe na raspoloženje i aktivnost građana.

Za neke je ovo samo mala privremena smetnja, međutim, kod mnogih to ipak uzrokuje dodatne negativne posljedice.

Neke su studije pokazale da se, nekoliko dana nakon promjene sata, povećava rizik od srčanog udara, no glavna i najšira posljedica jest umor koji utječe na mnoge aspekte našeg života.

Najčešća nuspojava pomjeranja sata je nesanica

Među najčešćim nuspojavama pomjeranja sata je nesanica koja, pokazala su istraživanja, najlakše pada "noćnim pticama". Osim toga, pomjeranje sat može poremetiti hormonalnu sliku i uzrokovati niz tegoba poput glavobolje, nervoze i depresije, ali i uzrokovati hronični umor i osjetljivost na promjenu vremena.

Umor može smanjiti produktivnost i koncentraciju te utjecati na opće stanje organizma. U konačnici može dovesti i do depresije, a dokazan je i povećan broj prometnih nesreća nekoliko dana nakon promjene sata, čemu su najvjerojatnije uzrok umorni i neispavani vozači.

Da bismo se prilagodili godišnjem dobu i da bismo uskladili organizam s vanjskim promjenama, pomicanje sata dvaput godišnje čini se kao dobra ideja. No, stručnjaci koji se bave zdravstvenim čimbenicima spavanja nisu toliko sigurni da je to najbolji razlog pomicanja sata ističući razne zdravstvene posljedice kao glavni problem ove prakse.

Pomicanje sata – ukidanje?

Iako se već neko vrijeme vode rasprave o ukidanju ovih vremenskih promjena, još uvijek nismo došli do najpametnijeg zaključka. Naime, stručnjaci su posebno zabrinuti za mijenjanje sata (odnosno vraćanje sata) u martu s obzirom na to da organizam tada gubi jedan sat sna, što može biti priličan zdravstveni šok, posebno za osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti.

Međutim, čini se da je pomicanje satova i u jesen također problematično. Studije su pokazale da postoji porast depresije, tjeskobe, ali i suicidalnih misli kada dolazi do ovih vremenskih promjena. U danima i tjednima nakon pomicanja sata istraživači su primijetili porast saobraćajnih nesreća i srčanih udara, posebno među starijima i onima koji boluju od nekih kroničnih bolesti.

Važno je napomenuti da ove promjene nisu uzrok problema s mentalnim zdravljem, ali mogu pogoršati postojeće poteškoće. Pojedincima koji su osjetljiviji na depresivne i anksiozne okidače ova promjena sata može teško pasti, uzevši u obzir i okolišne čimbenike. Također, može pridonijeti razvoju sezonskog afektivnog poremećaja.

Uz sve navedene faktore koji mogu stvarati poteškoće, pomicanje sata najveći je problem zato što remeti prirodni cirkadijalni ritam osobe, tj. osnovne funkcije tijela koje se odvijaju u 24-satnom ciklusu spavanja i budnosti i koje utječu na to kada se osjećamo umorno, kada zaspimo i kada se budimo. No, to je i dalje gore kada gubimo sat spavanja, a ne kada ga dobivamo, kao što je slučaj tijekom jeseni.

Iako je u pitanju samo jedan sat promjene, može imati značajan utjecaj na raspoloženje i povećati tjeskobna i depresivna stanja. Pritom može značajno oslabiti kognitivne funkcije, smanjiti pažnju i koncentraciju te utjecati na poteškoće s rasuđivanjem i donošenjem odluka.

Fizička aktivnost ublažava posljedice

Fizička aktivnost je veliki benefit za ovakve promjene. Redovita tjelovježba snažno djeluje protiv depresivnih raspoloženja, a svakodnevno kretanje (barem 30 minuta dnevno) je već dovoljno da se osjeti značajna razlika.

Ako su problemi s mentalnim zdravljem izraženiji i ako vam stvaraju veće probleme u svakodnevnom funkcioniranju, nemojte se ustručavati potražiti stručnu pomoć.

Važno je znati!

Spavanje je jako važno za cjelokupno psihofizičko funkcioniranje pojedinca, stoga uvijek imajte na umu da važne odluke i poslove ne obavljate nakon neprospavanih noći jer su kognitivne funkcije prilično oslabljene. Ako inače imate problema s usnivanjem i jutarnjim buđenjem, ono vjerojatno nije povezano s pomicanjem sata nego nekim drugim zdravstvenim disbalansom. Potražite pomoć liječnika i promijenite životne navike kako biste unaprijedili kvalitetu spavanja!