Ured za borbu protiv korupcije USK: Ko je sve obavezan prijaviti imovinu?

Skupština Unsko-sanskog kantona u julu 2024. godine je usvojila izmjene Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u Unsko-sanskom kantonu. Najvažnije izmjene odnose se na oslobađanje od obaveze prijavljivanja imovine članova školskih odbora, koji tu funkciju obavljaju bez naknade, kao i uvođenje novih kategorija lica koja podliježu obavezi prijavljivanja imovine. U tu kategoriju spadaju ostala imenovana lica, odnosno lica zaposlena u institucijama imenovana u komisije ili radna tijela i koja ostvaruju godišnju naknadu za rad u tim tijelima u visini najmanje prosječne dvije plate u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku za godinu u kojoj su te naknade ostvarene, bez obzira da li je to imenovanje izvršeno u instituciji u kojoj su zaposlena ova lica ili u drugoj instituciji.

Također, jedna od novina i obaveza institucija u kojima lica vrše javnu funkciju je da u aktima o imenovanju ili razrješenju navedu obavezu podnošenja prijave imovine, kao i da jedan primjerak tog akta dostave Uredu za borbu protiv korupvije USK u roku od 15 dana od dana njegovog donošenja. Time se osigurava da nosioci javnih funkcija budu blagovremeno obavješteni o obavezi prijavljivanja imovine, a da Ured istovremeno može pratiti da li se ta obaveza izvršava.

Kako naglašava Klara Softić, stručni suradnik u Uredu za borbu protiv korupcije USK, nosioci javnih funkcija i rukovodeći državni službenici svoje godišnje prijave imovine su dužni podnijeti Uredu za borbu protiv korupcije od 1. marta do 31. marta tekuće godine, za prethodnu godinu.

Zakon se odnosi i na vršioce dužnosti svih funkcija, što znači da su i članovi privremenih nadzornih ili upravnih odbora dužni prilikom svakog imenovanja ili razrješenja podnijeti prijavu imovine, pa čak i ako budu ponovo imenovani u isto tijelo. Prilikom svakog imenovanja ili razrješenja, bez obzira da li je riječ o imenovanju od tri mjeseca ili četiri godine imenovana lica imaju obavezu da u roku od mjesec dana podnesu prijavu o imovini.

Propisane kazne su od 500 KM do 1.000 KM za kašnjenje u prijavljivanju imovine. Kašnjenje postoji kada je prijava imovine dostavljena Uredu unutar roka od tri mjeseca nakon isteka roka za podnošenje prijave. Zatim kazne od 3.000 KM do 5.000 KM za neprijavljivanje imovine, a pod neprijavljivanjem se podrazumijeva situacija kada prijava imovine uopće nije dostavljena Uredu ili je dostavljen u periodu dužem od tri mjeseca od isteka rok za podnošenje prijave. Kazna od 4.000 do 8.000 odnosi se na davanje lažnih podataka o imovini u namjeri prikrivanja podataka o imovini, a kazna od 1.500 do 3.000 za odgovorno lice u instituciji koje u aktima o imenovanju ne navede obavezu o prijavljivanju imovine ili ne dostavi Uredu kopiju akta o imenovanju i druge tražene podatke koji su relevantni za provjeru podataka o imovini.