U protekloj godini na području Velike Kladuše sklopljena 404 braka, pokrenute 102 brakorazvodne parnice

Podaci nadležnih institucija u Velikoj Kladuši pokazuju da je na području naše općine u protekloj 2025. godini sklopljen znatan broj brakova, ali je također primjetan i broj brakorazvodnih postupaka.

Prema evidenciji Službe za upravu i društvene djelatnosti Općine Velika Kladuša, od 01. januara do 31. decembra 2025. godine, sklopljena su ukupno 404 braka. U istom periodu, Općinski sud u Velikoj Kladuši zaprimio je 102 brakorazvodne parnice. Od tog broja, 16 postupaka ima status „otvoren“ i još uvijek nisu okončani, dok je 86 predmeta završeno, bilo da je presuda postala pravosnažna, da je u toku rok za žalbu ili da se predmet po žalbi nalazi na odlučivanju pred Kantonalnim sudom u Bihaću.

U cilju zaštite porodice, a posebno interesa maloljetne djece u brakorazvonom postupku, JU „Centar za socijalni rad“ Velika Kladuša tokom cijele godine provodi zakonom propisanu mjeru posredovanja prije razvoda braka. Ova aktivnost realizuje se u skladu sa Porodičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine i predstavlja obaveznu fazu prije pokretanja sudskog postupka u slučajevima kada supružnici imaju maloljetnu djecu.

Prema riječima socijalne radnice Mirsade Krupalija, tokom 2025. godine Centru za socijalni rad podnesena su 74 zahtjeva za posredovanje u postupku razvoda braka. Nakon provedenog postupka posredovanja, u 10 slučajeva zahtjevi su obustavljeni, što znači da su bračni partneri odustali od razvoda.

U postupcima razvoda braka djeca su često najviše zapostavljena, a roditelji su pod utjecajem negativnih emocija, ističe Krupalija. Uloga Centra u ovom slučaju je podsjetiti roditelje na odgovornost koju imaju i činjenicu da, bez obzira na razvod, moraju nastaviti roditeljski odnos prema djeci. U Centru naglašavaju da u takvim situacijama građani često traže emocionalnu podršku, ali da ta vrsta pomoći više spada u domen rada psihologa i psihoterapeuta. Problem je što Centar već tri godine nema zaposlenog psihologa, pa su stručni radnici u tim segmentima prepušteni sebi i pomoći kolega.

Posebno zabrinjava pojava brakova i vanbračnih zajednica maloljetnika, što je, kako navode, prisutno i u lokalnoj sredini. Porodični zakon predviđa mogućnost da stariji maloljetnici, nakon navršenih 16 godina, uz sudsku dozvolu mogu stupiti u brak. Međutim, u praksi se djevojčice često nalaze u vanbračnim zajednicama i bez formalne sudske procedure, uz usmenu saglasnost roditelja, najčešće sa punoljetnim partnerima. Zabilježeni su i ekstremni slučajevi, poput djevojčice koja je sa samo 13 godina stupila u takvu zajednicu.

U konačnici, iako je broj sklopljenih brakova visok, istovremeno raste i potreba za institucionalnom podrškom porodicama koje prolaze kroz razvod.