Svjetski dan podrške oboljelima od epilepsije – Ljubičasti dan

Obilježavanje 26. marta kao Dana svjesnosti o epilepsiji započelo je 2008. godine kada je djevojčica Cassidy Megan inicirala ovu kampanju u želji da razbije mitove i predrasude koje ljudi nerijetko imaju o epilepsiji. Odabrana je ljubičasta boja lavande jer je ona međunarodna boja epilepsije.

Epilepsija je hronična nezarazna bolest mozga koju karakteriziraju rekurentni napadi u vidu kratkih epizoda nevoljnih pokreta koji mogu zahvatiti dio tijela (parcijalni) ili cijelo tijelo (generalizirani) i ponekad su popraćeni gubitkom svijesti i kontrole nad radom crijeva ili mokraćnog mjehura.

Električna pražnjenja mogu se dešavati u različitim dijelovima mozga. Napadi mogu varirati od najkraćih gubitaka pažnje ili trzaja mišića do teških i dugotrajnih konvulzija. Učestalost napada također može varirati, od manje od jednog godišnje do nekoliko dnevno.

Jedan napad ne znači epilepsiju (do 10% ljudi u svijetu ima jedan napada tokom života). Epilepsija se definira kao dva ili više neprovociranih napada.

Znaci i simptomi

Karakteristike napada variraju i ovise o tome gdje u mozgu poremećaj prvo počinje i koliko se daleko širi. Javljaju se privremeni simptomi, poput gubitka svijesti, te poremećaji kretanja, osjeta (uključujući vid, sluh i okus), raspoloženja ili drugih kognitivnih funkcija. Osobe s epilepsijom obično imaju više fizičkih problema (kao što su prijelomi i modrice od ozljeda povezanih s napadima), kao i veću učestalost psiholoških poremećaja, uključujući anksioznost i depresiju.

Stanje u svijetu

Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti u svijetu od koje boluje oko 50 miliona ljudi svih dobi širom svijeta. Procijenjeni udio opće populacije s aktivnom epilepsijom (tj. kontinuiranim napadima ili s potrebom za liječenjem) u određenom trenutku je između 4 i 10 na 1000 ljudi.

Procjenjuje se da svake godine u svijetu oko 5 miliona ljudi dobije dijagnozu epilepsije.

Stanje u Federaciji Bosne i Hercegovine 

U Federaciji Bosne i Hercegovine registrovan je porast stope obolijevanja od epilepsije  (G40) i status epilepticus (G41) u periodu 2019.-2021. godine.

Uzroci

Uzroci epilepsije podijeljeni su u sljedeće kategorije: strukturni, genetski, infektivni, metabolički, imunološki i nepoznati.

Primjeri uključuju:

• oštećenje mozga zbog prenatalnih ili perinatalnih uzroka (npr. gubitak kisika ili trauma tijekom poroda, niska porođajna težina), • kongenitalne abnormalnosti ili genetski uslovljene bolesti povezane s malformacijama mozga, • teška ozljeda glave, • ishemijski moždani udar, • infekcija mozga kao što je meningitis, • određeni genetski uslovljeni sindromi i • tumor na mozgu.

Prevencija

Procjenjuje se da se 25% slučajeva epilepsije potencijalno može spriječiti. Prevencija ozljeda glave, primjerice smanjenjem broja padova, prometnih nesreća i sportskih ozljeda, najučinkovitiji je način prevencije posttraumatske epilepsije.

Adekvatna perinatalna skrb može smanjiti nove slučajeve epilepsije uzrokovane porođajnom ozljedom.

Korištenje lijekova i drugih metoda za snižavanje tjelesne temperature djeteta s groznicom može smanjiti mogućnost febrilnih napada.

Prevencija epilepsije povezane s moždanim udarom usmjerena je na smanjenje čimbenika kardiovaskularnog rizika, npr. mjere za prevenciju ili kontrolu visokog krvnog tlaka, dijabetesa i pretilosti, te izbjegavanje pušenja i prekomjerne upotrebe alkohola.

Infekcije središnjeg živčanog sistema česti su uzroci epilepsije u tropskim područjima. Uklanjanje parazita u tim sredinama i obrazovanje o tome kako izbjeći infekcije mogu biti učinkoviti načini za smanjenje epilepsije kako u ovim područjima tako i u cijelom svijetu.

Kako pomoći osobi koja ima epileptički napadaj?  

• Ne dozvolite da vas uhvati panika! Unatoč dramatičnosti velikih napadaja važno je sačuvati prisebnost i učiniti sve da se pomogne osobi koja ima napadaj.
• Mjerite vrijeme napadaja! Većina napadaja završi za 2-3 minute, a ako se radi o dužem trajanju napadaja uvijek je nužna hitna liječnička intervencija.
• Spriječite tjelesne ozljede, osobito glave! Najbolje je pod glavu staviti jastuk ili nekakav mekani predmet.
• Osobu koja ima napadaj postavite u bočni položaj radi održavanja prohodnosti dišnih putova.
• Ne pokušavajte stavljati predmete u usta! Pogrešno je i može dovesti do dodatnih ozljeda, a strano tijelo može dovesti do ugrožavanja prohodnosti dišnih puteva.
• Ne pokušavajte napadaj prekinuti sputavanjem mišićnih kontrakcija!
• Dobro je da su u blizini samo osobe koje pružaju pomoć!
• Za vrijeme i nakon napadaja neka vaše djelovanje i način govora budu takvi da djeluju umirujuće!
• Ostanite uz osobu dok se u potpunosti ne oporavi!
• Nemojte davati osobama lijekove, hranu ili piće dok nisu u potpunosti budni!

Svakako pozovite hitnu medicinsku pomoć:  

• ako epileptički napadaj traje dulje od 5 minuta,
• ako se javi drugi epileptički napadaj neposredno nakon što je prvi završio,
• ako osoba nakon napadaja ne dolazi k svijesti ili ne diše normalno,
• ako ne postoje podaci da osoba od ranije boluje od epilepsije,
• ako do epileptičkog napadaja dođe u vodi,
• ako je osoba trudna, ozlijeđena ili boluje od šećerne bolesti.

Pridružite se organiziranim akcijama, pružite podršku oboljelim osobama, educirajte se o epilepsiji i o tome kako pomoći ako oboljela osoba ima epileptički napadaj, jer „Širenjem znanja o epilepsiji, rušimo predrasude!