Svjetski dan mozga: Savjeti za zdravlje mozga

Svjetski dan mozga osnovan je 2014. godine, a posvećen je širenju svijesti o zdravlju organa mozga. Svake godine diljem svijeta ovaj dan se obilježava 22. jula. Ovo je jedno od najvažnijih obilježavanja na svjetskoj razini jer pomaže u podizanju svijesti o sve značajnijim zdravstvenim problemima, posebno u našem užurbanom modernom dobu. Iako je ljudski mozak vrlo pametan, njegova veličina i složenost čine ga vrlo ranjivim i izloženim vanjskim utjecajima.

U nastavku nekoliko zanimljivih informacija o mozgu i malim navikama koje će vam pomoći da održite njegovo zdravlje.

Zanimljivosti o mozgu

• Ljudski mozak odrasle osobe teži oko 1,3 kilograma.
• Tokom prve godine života mozak se poveća za 300%, a aktivno raste sve do oko 18. godine.
• Oko 75% mozga sastavljeno je od vode. To znači da i najmanja razina dehidracije organizma može imati negativan učinak na funkcije mozga.
• Mozak sadrži oko 100 milijardi neurona, a brzina kojom informacije putuju između neurona doseže oko 400 km/h.
• Mozak koristi oko 20% od ukupne količine kisika i krvi u organizmu.
• Glavobolje su uzrokovane kemijskim reakcijama u mozgu, kombiniranim s mišićima i živcima glave i vrata.
• Mit je da ljudi aktivno koriste samo 10% mozga. Više od toga koristimo i za vrijeme sna.

Koje su najčešće bolesti mozga?

Kad je riječ o učestalosti, moždani udar je predvodnik bolesti povezanih s mozgom. Osim moždanog udara, opasnost za zdravlje mozga su i tumori te degenerativne bolesti mozga, kao što su Parkinsonova, Alzheimerova i Huntingtonova bolest. Na zdravlje mozga utjecaj imaju i bolesti poput epilepsije i depresije, ali i glavobolje i poremećaji spavanja. Bolesti mozga su raznolike i, nažalost, prilično učestale, a mogu imati značajan utjecaj na smanjenje kvalitete života oboljelih, ali i njihovih porodica.

Stoga, dobro je znati što sve možemo učiniti kako bismo čim duže održali zdravlje svog mozga te tako smanjili rizik za pojavu ovih bolesti.

Savjeti za zdravlje mozga

1. Izlaganje mentalnoj stimulaciji

Mozak je nalik mišiću - kontinuirano mora biti u upotrebi kako bi ostao u formi i uspješno obavljao svoje funkcije. Vježbe za mozak koje predstavljaju odličnu mentalnu stimulaciju uključuju aktivnosti poput čitanja, ispunjavanja križaljki, rješavanja sudokua ili slaganja puzzli. S druge strane, gledanje TV-a je pasivna aktivnost koja ne pridonosi značajno aktivnosti mozga. Stoga čitajte knjige i rješavajte enigmatiku, a sjedenje pred televizorom svedite na minimum.

2. Kvalitetan san

San je podjednako važan za preživljavanje kao hrana i voda, a igra i ogromnu ulogu u zdravlju mozga jer, među ostalim, utječe i na održavanje učinkovite komunikacije između neurona. Iz tog razloga pokušajte spavati sedam do devet sati svaku večer. Ako imate problema sa snom, obratite se svom liječniku jer je dobar san jedan od ključnih faktora za zdravlje mozga i cijelog organizma.

3. Redovno kretanje i vježbanje

Istraživanja pokazuju kako fizički aktivne osobe imaju manji rizik za smanjenje mentalnih funkcija i razvoj Alzheimerove bolesti, a razlog tome je pojačana prokrvljenost mozga uslijed fizičke aktivnosti. Također, broj neuronskih poveznica prirodno se smanjuje kako starimo, a redovita tjelovježba pridonosi usporavanju te pojave. Za optimalno zdravlje organizma i mozga preporučuje se 30 do 60 minuta umjerene tjelovježbe dnevno, što može uključivati preferiranu tjelesnu aktivnost koja će blago povećati brzinu otkucaja srca.

4. Društvene aktivnosti

Ne zanemarujte važnost redovnih društvenih aktivnosti, posebice ako živite sami. Interakcija s drugim ljudima pomaže u smanjenju depresije i stresa, koji mogu pridonijeti problemima s pamćenjem. Istraživanja povezuju društvenu izolaciju s atrofijom mozga, pa bi redovito druženje moglo imati pozitivan učinak na zdravlje ovog organa. Redovito izdvajajte vrijeme za druženje i interakciju s drugim ljudima, bez obzira radilo se o kavi s prijateljem, porodičnom druženju ili nečem drugom.

5. Zdrava prehrana

Zadnji, ali ne i najmanje važan savjet odnosi se na prehranu koja također igra važnu ulogu u održavanju zdravlja mozga. Mediteranska prehrana koja uključuje veće količine voća, povrća, ribe i bjelančevina biljnog podrijetla, orašastih plodova, maslinovog ulja i drugih nezasićenih masti pokazala se kao vrlo povoljna za zdravlje mozga i smanjenje rizika od pojave Alzheimerove bolesti.