Svjetski dan mentalnog zdravlja; Posvetiti više vremena sebi i prevenirati mentalno sagorijevanje

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra, a pokrenula ga je 1992. godine Svjetska federacija za mentalno zdravlje u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Cilj ovog dana je potaknuti na ulaganje u sistem potpore mentalnom zdravlju te naglasiti važnost njegova promicanja.

Mentalno zdravlje nije samo odsustvo poremećaja ili bolesti. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji to je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici. Mentalno zdravlje je značajno povezano s našim subjektivnim osjećajem dobrobiti – našom emocionalnom, psihološkom, socijalnom (društvenom), duhovnom, ali i tjelesnom dobrobiti i sastavni je dio općeg zdravlja.  Osoba koja je dobrog mentalnog zdravlja zadovoljna je, pozitivna, sposobna biti sretna u obitelji, prihvaća druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je i dobro se nosi sa životnim nedaćama i stresovima.

Ovogodišnja tema je „Mentalno zdravlje na radnom mjestu“. U današnjem poslovnom svijetu, koji se suočava s ubrzanim promjenama i sve većim pritiscima, mentalno zdravlje postaje ključni akter produktivnosti i opće dobrobiti zaposlenika, ističući važnost pružanja podrške i empatije unutar radnog okruženja.

 ‘’Jedna prosječno radno angažirana osoba na radnom mjestu provede od 8 do 10 sati, neki čak i više i očekuje se da takvo mjesto bude ambijent koji je za nas motivirajući, i koji nam pomaže da na adekvatan način odgovaramo na radne zadatke’’, ističe psihologinja u Domu zdravlja Velika Kladuša, Selma Sarajlija.  Prema njenim riječima, naše tijelo samo zna kada je vrijeme da se potraži stručna pomoć, a ponekad je to neobjašnjiva glavobolja, pad koncentracije, manjak sna odnosno nesanica, nezadovoljstvo i slično . Ono što je negativno jeste da većina ljudi čeka baš te crvene alarme kako bi poduzeo nešto za svoje već narušeno i mentalno i fizičko zdravlje. ‘’Kada je u pitanju mentalno zdravlje, trebamo raditi na prevenciji, da ne dođe do momenta sagorijevanja. A to možemo tako što ćemo više brinuti o sebi, više vremena posvetiti sebi  i odmarati’’, kaže Sarajlija.

Sigurna i zdrava radna okolina djeluje kao zaštitni faktor mentalnog zdravlja. S druge strane, nezdravi radni uvjeti poput stigmatizacije, diskriminacije i izloženosti rizicima kao što su uznemiravanje i loši radni uslovi, mogu ozbiljno ugroziti mentalno zdravlje, opću kvalitetu života te, posljedično, radnu učinkovitost i produktivnost.