Svjetski dan hrane poznat i kao Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje obilježava se svake godine 16. oktobra. Ovu globalnu kampanju svake godine predvodi Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Cilj je podizanje svijesti o problemima gladi, pothranjenosti i važnosti održivih prehrambenih sistema.
Svake godine Svjetski dan hrane usvaja određenu temu kako bi usmjerio pozornost na goruća globalna pitanja hrane. Te se teme često bave potrebom za inovacijama u poljoprivredi, važnošću ruralnih zajednica i učincima klimatskih promjena na sigurnost hrane. Tema 2026. godine naglašava poticanje održivih prehrambenih sistema koji su otporni na globalne izazove, s ciljem postizanja dugoročne sigurnosti hrane za sve.
Inovirajte danas. Nahranite sutra.
Iskorjenjivanje gladi je nadohvat ruke. Svijet već proizvodi dovoljno hrane za prehranu svih, no 645 miliona ljudi i dalje se suočava s glađu, a 2,69 milijardi si ne može priuštiti zdravu prehranu. Kako sukobi, ekonomska nestabilnost i klimatski šokovi vrše pritisak na poljoprivredno-prehrambene sustave, izazov je kako osigurati pristup pouzdanoj, pristupačnoj i hranjivoj hrani za ljude širom svijeta.
Inovacija mijenja način na koji se hrana proizvodi, skladišti, transportira i prodaje. Ona spaja napredak nauke i tehnologije sa znanjem, iskustvom i domišljatošću poljoprivrednika, ribara, stočara i šumara – uključujući žene, mlade i autohtone narode – kao i investitora, kreatora politika i poduzetnika, jer transformacija naših poljoprivredno-prehrambenih sistema zahtijeva kolektivno djelovanje.
Inovacije u poljoprivredno-prehrambenim sistemima poprimaju mnogo oblika. Uključuju digitalne savjetodavne usluge, podatkovne i informacijske sisteme, poboljšane sorte sjemena i biotehnologije, zajedno s poljskim školama za poljoprivrednike, zadružnim modelima, tradicionalnim praksama upravljanja zemljištem i vodom te novim pristupima proizvodnji, tržištima, financijama i distribuciji. Inovacije također mogu značiti smanjenje rizika prije nego što se pojave krize; preventivni i međusektorski pristupi mogu ojačati otpornost i izbjeći daleko veće troškove nakon što se dogode šokovi.
Svako ima svoju ulogu!
Pretvaranje inovacija u utjecaj zahtijeva partnerstvo i ulaganja. Vlade igraju središnju ulogu u stvaranju uslova za uspjeh – ulaganjem u istraživanje, jačanjem ruralne infrastrukture i postavljanjem politika koje proširuju pristup inovacijama na odgovoran način.
Privatni sektor doprinosi mobilizacijom ulaganja, jačanjem lanaca opskrbe i stvaranjem radnih mjesta i novih poslovnih modela s skalabilnim rješenjima koja dopiru do nedovoljno opskrbljenog stanovništva.
Partnerstva između akademskih i istraživačkih institucija, civilnog društva, proizvođačkih skupina, sustava Ujedinjenih naroda i drugih razvojnih aktera ključna su za prelazak rješenja s istraživanja na djelovanje.
Zajedno, napori za poticanje inovacija mogu izgraditi poljoprivredno-prehrambene sisteme koji su stabilniji, uključiviji i otporniji – sposobni prehraniti ljude danas, a istovremeno zaštititi resurse o kojima ovise buduće generacije.
Priča Dževada Ponjevića i njegovog rođaka počela je teškom dijagnozom, a nastavila se borbom, nadom i odlukom koja je promijenila dva života. Ponjević je svom rođaku darovao bubreg, a njihovo iskustvo pretočio je u knjigu „Kilometri sreće“ koja je nakon nekoliko gradova i općina, večeras predstavljena i u Velikoj Kladuši. Knjiga prati put od saznanja […]
U savremenom društvu navike čitanja podložne su promjenama, koje rezultiraju i krizom čitanja. Čitanje je jedna od najvažnijih kulturnih i obrazovnih aktivnosti u životu svakog čovjeka. Ono predstavlja način sticanja znanja, razvijanja mašte, obogaćivanja rječnika i upoznavanja različitih kultura, običaja i načina života. Kultura čitanja podrazumijeva odnos pojedinca i društva prema knjigama, književnosti i pisanoj […]
Sarajevo je svrstano među najljepše evropske gradove za zimski odmor u 2026. godini po izboru magazina Time Out, koji bh. prijestolnicu izdvaja kao idealnu destinaciju za putnike u potrazi za drugačijim zimskim iskustvom. Stručnjaci magazina Time Out sastavili su listu najboljih evropskih gradskih odmora za zimu 2026. godine, od Arktičkog kruga do Balkana. Na listi […]