Svjetski dan bubrega 2026: “Zdravlje bubrega za sve – Zdravlje ljudi, zdravlje planete”


Ovogodišnji Svjetski dan bubrega, pod sloganom „Zdravlje bubrega za sve: Zdravlje ljudi, zdravlje planete”, usmjeren je na promicanje prevencije i ranog otkrivanja bubrežnih bolesti te na podizanje svijesti o snažnoj povezanosti između zdravlja bubrega i očuvanja naše planete.
Sve izraženiji ekološki izazovi poput zagađenja zraka i ekstremnih vremenskih pojava povećavaju rizik od razvoja bubrežnih bolesti i ubrzavaju njihovo napredovanje. S druge strane, liječenje uznapredovalog zatajenja bubrega, posebno dijaliza, zahtijeva velike količine vode, energije i jednokratne plastike, što dodatno opterećuje okoliš.
Stoga ovogodišnja poruka naglašava da brigom o prevenciji, pravovremenom otkrivanju bolesti i primjenom ekološki održivijih terapijskih pristupa možemo istovremeno štititi zdravlje bubrega i očuvati našu planetu.
Kronična bubrežna bolest (KBB) pogađa svaku desetu osobu u svijetu i predstavlja sve veći javnozdravstveni izazov. Često se razvija bez jasnih simptoma, a otkriva se tek u uznapredovaloj fazi, kada već uzrokuje ozbiljne komplikacije, povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i može dovesti do zatajenja bubrega.
Simptomi blagog do umjerenog zatajenja bubrega često su blagi, poput učestalog noćnog mokrenja zbog smanjene sposobnosti bubrega da zadrže vodu. Zadržavanje soli i tečnosti može uzrokovati povišen krvni pritisak te povećati rizik od srčanog udara i zatajenja srca.
S napredovanjem bolesti i porastom štetnih tvari u krvi javljaju se: umor, slabija koncentracija, mišićna slabost i grčevi, mučnina, povraćanje, pothranjenost i svrbež.
Glavni uzroci kronične bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski krvni pritisak. Osobe s dijabetesom, hipertenzijom, kardiovaskularnim bolestima ili pozitivnom porodičnom anamnezom imaju povećan rizik te je važno da se redovno kontrolišu, uzimaju propisanu terapiju i pridržavaju zdravih životnih navika. Održavanjem nivoa šećera u krvi i krvnog pritiska u preporučenim granicama može se odgoditi ili spriječiti razvoj bolesti. Rano otkrivanje bolesti spašava živote.
Jednostavne pretrage krvi i urina omogućavaju pravovremeno prepoznavanje oštećenja bubrega i usporavanje napredovanja bolesti, posebno kod osoba s dijabetesom, povišenim krvnim pritiskom, kardiovaskularnim bolestima, pretilošću ili pozitivnom porodičnom anamnezom.
Rano otkrivanje i sprječavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na tzv. osam zlatnih pravila za očuvanje zdravlja bubrega: budite fizički aktivni, redovno kontrolirajte krvni pritisak, redovno kontrolirajte nivo šećera u krvi, hranite se zdravo, smanjite unos soli i održavajte zdravu tjelesnu težinu, unosite dovoljno tečnosti, ne pušite i izbjegavajte boravak u prostorima gdje se puši. Imajte na umu štetnost nekontrolisanog uzimanja lijekova i savjetujte se sa svojim ljekarom o njihovoj upotrebi. Ako imate jedan ili više rizičnih faktora za razvoj kronične bubrežne bolesti (npr. dijabetes, povišen krvni pritisak), redovno kontrolirajte funkciju bubrega prema uputama ljekara.

Bosna i Hercegovina je 2002. godine potpisala povelju europske inicijative “U grad bez automobila” i od tada se u mnogim bh. gradovima raznim akcijama svake godine obilježava 22. septembar – Evropski dan bez automobila. Obilježavanje je počelo 1998. godine u Francuskoj u vremenu kada je automobilska industrija gotovo vladala svijetom, ali ipak jedan dan, šire […]

Centar za ruralni razvoj i održivu proizvodnju (CROPP) osnovan je krajem 2025. godine u Velikoj Kladuši s ciljem unaprijeđenja ruralnih područja kroz edukacije, projekte, savjetodavnu podršku, digitalizaciju, razvoj ruralnog turizma, osnaživanje žena i mladih, te promociju ekoloških i klimatski odgovornih praksi. Posebno važnom u CROPP-u smatraju svoje savjetodavne i edukativne aktivnosti namijenjene poljoprivrednim proizvođačima. Prema […]

Danas je posljednji dan ljeta, a jesen na sjevernoj hemisferi počinje u srijedu, 23. septembra, u 2.05 sati. Istovremeno, na južnoj hemisferi počinje proljeće. U srijedu će nastupiti i jesenja ravnodnevnica, kada su dan i noć približno jednake dužine. Nakon toga slijede sve kraći dani i duže noći, a temperature će postepeno biti sve niže […]