Rak debelog crijeva u porastu; Dr. Miodrag Knežević: “Edukacija i pregledi su ključni”

Mjesec mart obilježava se kao „Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva“. Ova bolest nalazi se među najčešćim zloćudnim bolestima u svijetu te čini oko 10 % svih dijagnosticiranih slučajeva raka. Ujedno je drugi najčešći uzrok smrti od raka na globalnoj razini. Najveći broj oboljelih čine osobe starije od 50 godina. Procjenjuje se da je 2022. godine u svijetu zabilježeno oko 1,9 miliona novih slučajeva raka debelog i završnog crijeva i više od 900.000 smrtnih ishoda.

S ciljem edukacije građana ali i rane prevencije, Udruženje „Sutra je novi dan“ Velika Kladuša je u mjesecu novembru i decembru provelo niz edukativnih predavanja na temu „Rana prevencija karcinoma debelog crijeva“. Učešće u ovom značajnom projektu su uzeli dr. Miodrag Knežević, diplomirana medicinska sestra Remza Murić, te predsjednica Udruženja „Sutra je novi dan”, ujedno medicinski laborant Nasija Džihanović.

Kako u razgovoru za RVK objašnjava dr. Miodrag Knežević, rak debelog crijeva je maligna bolest koja je u blagom porastu, ali je specifičan po tome što se može otkriti u ranoj fazi, te se prevenirati. Po učestalosti je na drugom mjestu među malignim bolestima kod muškaraca, a na trećem mjestu kod žena.

Najčešći simptomi koji mogu ukazivati na rak debelog crijeva su tupi bolovi u stomaku, naizmjenična pojava proljeva i zastoja u pražnjenju crijeva, gubitak tjelesne težine te malokrvnost. Međutim, ovi simptomi često su znak da je bolest već uznapredovala, što dodatno otežava liječenje. Bolest se može razvijati dugo vremena bez izraženih simptoma, naročito kada se javlja u početnom dijelu debelog crijeva.

U rizičnu skupinu spadaju osobe koje imaju genetsku predispoziciju, odnosno one u čijim porodicama već ima oboljelih od ove ili drugih malignih bolesti. Također, u riziku su osobe s genetskim poremećajima poput polipoze debelog crijeva. Ono što je vrlo važno spomenuti je da povećan rizik imaju osobe koje konzumiraju nezdravu hranu, veće količine alkohola, premalo se kreću, ali isto tako pušači i osobe starije od 45 godina, naglašava dr. Knežević.

Kada su u pitanju preventivni pregledi, postoji protokol Svjetske zdravstvene organizacije prema kojem bi osobe nakon navršene 50. godine života trebale raditi kolonoskopiju svakih pet godina, a jednom godišnje test na okultno krvarenje, odnosno test na nevidljivo krvarenje iz debelog crijeva. Rano otkrivanje bolesti često znači jednostavnije liječenje, veće šanse za oporavak i manji rizik od komplikacija. U preventivne mjere također spadaju zdrava ishrana, fizička aktivnost, općenito zdrav način života.

Bez obzira na manjak doktora i opreme, dr. Knežević kaže da su uslovi liječenja kod nas relativno dobri. Liječenje najčešće podrazumijeva operativni zahvat, zatim zračenje koje se obavlja na Klinici za radiologiju u Sarajevu, kao i kemoterapije. Sve ove metode mogu biti dio tretmana liječenja.

Predsjednica udruženja „Sutra je novi dan“, Nasiha Džihanović, ističe da su u saradnji s osnovnim školama i udruženjima u Velikoj Kladuši tokom novembra i decembra održane edukacije na devet lokacija. U sklopu tih edukacija, osim predavanja o bolesti, urađena su 162 testa na okultno krvarenje, od kojih je 30 bilo pozitivnih. Također je obavljeno 150 mjerenja šećera u krvi, 132 mjerenja tromjesečnog šećera te 16 mjerenja krvnog pritiska.

Od 162 uzorka njih 30 je bilo pozitivnih, šest je bilo lažno pozitivnih, međutim i 24 potvrđena pozitivna nalaza predstavljaju zabrinjavajući broj, naglašava Džihanović. Nekoliko ispitanika se nakon toga javilo u laboratorij, a pojedini su obavili i kolonoskopiju pri čemu su otkriveni polipi.

Zdrava ishrana i prevencija ključ su uspjeha, međutim medicinska sestra Remza Murić naglašava, sve je manje vremena, a sve više manjka zdravstvenih radnika za edukaciju pacijenata. Građani se često javljaju po savjet tek kada već imaju zdravstveni problem. Upravo zbog toga su edukacije izuzetno važne jer građani na jednom mjestu mogu dobiti sve potrebne informacije, bez potrebe da dolaze u Dom zdravlja, što je posebno značajno za starije osobe. Kada je riječ o svakodnevnoj ishrani, Murić  ističe da je važno jesti redovno, unositi što više voća i povrća, ali i dovoljno proteina, kojih prema mišljenju stručnjaka često nedostaje u našoj ishrani.

Kampanja pod nazivom „Rana prevencija karcinoma debelog crijeva“ nastavlja se u aprilu i maju, podsjeća Džihanović, te očekuje da će se što veći broj građana odazvati predavanjima i testiranju, koje je potpuno besplatno. Rana prevencija i dijagnostika su temelj očuvanja zdravlja i uspješnog lječenja.