Prof. dr. Sulejman Kendić o zdravom starenju: Starost treba doživljavati, a ne preživljavati

Broj starih osoba u općoj populaciji, prema statističkim pokazateljima, iznosi od 21-23%. Bosna i Hercegovina ima staru populaciju, što se objašnjava i stopom fertiliteta koja iznosi oko 1,2, dok je za reprodukciju potrebno da ta stopa iznosi 2,2, što u prevodu znači da bi žena u prosjeku trebala da rađa 2,2 djece. To je stopa fertiliteta na kojoj se, prema demografima, populacije mogu same obnavljati.

Mi, kao društvo, nismo spremni da odgovorimo na sve potrebe i zahtjeve starije populacije, ističe u razgovoru za Radio Velika Kladuša primarijus prof.dr. Sulejman Kendić. „Kako osoba stari tako dolazi do povećanja broja bolesti. Jedna sedamdesetogodišnja osoba ima u prosjeku pet oboljenja, te oko 10 komorbiditeta, odnosno pridodanih stanja ili bolesti. Obično su to hronične, trajne bolesti koje zahtijevaju njegu i trajnu terapiju“, ističe dr. Kendić.

Postoje tri ključne faze starenja, a one nastupaju u 45., 55. i 65. godini života, kada usljed naglih propadanja proteina dolazi do fizioloških promjena, koje dovode i do somatskih oboljenja.

„Od dužine je važnija kvaliteta života, te je važno znati kako je osigurati“, naglašava dr. Kendić i izdvaja nekoliko bitnih elemenata: pravilna, raznovrsna i uravnotežena ishrana, tjelesna aktivnost, dobar san, uzimanje dovoljno tečnosti i unošenje vlakana.

Ukoliko čovjek želi da zdravo stari, što se naziva uspješnim ili aktivnim starenjem, mora da se kloni nekoliko negativnih faktora, a to su: pušenje, alkohol, nepravilna ili nezdrava ishrana, fizička neaktivnost, sjedilački način života, pesimizam i negativno razmišljanje.

Žene ulaskom u menopauzu, što se obično dešava između 42. i 45. godine, počinju brže stariti i brže se javljaju oboljenja. Ukoliko izostaju tjelesna aktivnost, zdrava prehrana, nedovoljna hidratacija, a konzumiraju se duhan i alkohol, stvara se baza za ozbiljna oboljenja.

Kod zdravog starenja vrlo je važno da institucije sistema rade svoj dio posla u osiguravanju socijalne i zdravstvene brige za osobe treće životne dobi, ali, iznad svega, čovjek sam mora voditi brigu o sebi. Važno je da čovjek i nakon okončanja radnog vijeka bude integrisan u socijalnu sredinu, da ne bude „odbačen“. Iz mladih dana donosi se zalog za stare dane, stoga se na vrijeme trebaju stvarati pozitivne navike i pozitivni stavovi o životu. Za očuvanje funkcionalnosti mozga i oštrine uma, preporuka dr. Kendića je da se svaku noć prije spavanja čita.

Fizička aktivnost, šetnja, unošenje dovoljno vode, zdrava prehrana i na kraju „finansijsko zdravlje“, koje nam omogućava da se snabdijemo korisnim namirnicama, su najbitnije pretpostavke zdravog starenja, zaključuje dr. Kendić.

Prof.dr. Sulejman Kendić je dosad na temu očuvanja i unaprijeđenja zdravlja napisao i objavio 40 knjiga, većinom univerzitetskih udžbenika, a kada je u pitanju starenje ističe da „starost treba doživljavati, a ne preživljavati“.