Društvo4 min čitanja
Održana javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš za brzu cestu Bihać–Cazin–Velika Kladuša–granica RH
AOAmra Omeragić
Centralna javna rasprava o postupku ocjene Studije o utjecaju na okoliš za projekat izgradnje brze ceste Bihać-Cazin-Velika Kladuša-granica RH održana je danas u Općinskoj vijećnici. Javnoj raspravi prisustvovali su predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, te predstavnici JP Autoceste FBiH, načelnik općine Boris Horvat, kao i veliki broj građana općine Velika Kladuša.
Ova Studija se temelji na Rješenju o izradi Studije o procjeni uticaja na okoliš, podacima iz idejnog projekta i prethodne procjene uticaja na okoliš, podacima prikupljenim terenskim istraživanjem, te na prostorno-planskoj i drugoj dostupnoj dokumentaciji područja kojim prolazi predmetna dionica.
Početna tačka dionice se nalazi u naseljenom mjestu Ćoralići na teritoriji grada Cazina, a krajnja tačka u naseljenom mjestu Hukića brdo, u blizini državne granice BiH/RH kod Velike Kladuše.
Kako naglašava Siniša Cukut iz Instituta za građevinarstvo IG Banja Luka, Institut je na osnovu ugovora sa Autocestama Federacije BiH uradio idejni projekat, a uz idejni projekat studiju o oticaju na okoliš. Radi se o projektu brze ceste dionice Ćoralići – Velika Kladuša dužine 27,7 km, a sama dionica prolazi brdovitim terenom, kroz dosta naselja, a presjeca i brojne vodotoke. Na samoj dionici je predviđena izgradnja tri tunela, ukupno 16 mostova, a saobraćajnica je ranga brze ceste sa ograničenjem brzine kretanja od 100 km/h.
Na ovoj dionici predviđeno je šest petlji, odnosno raskrsnica: Petlje Čajići, Šumatac Grahovo, Nepeke, Zagrad i Čvorište Maljevac.
Faza eksproprijacije smatra se najvećim negativnim uticajem na ovom projektu (faza prije izgradnje). U skladu sa Elaboratom o eksproprijaciji ukupan broj zemljišnih parcela koje će se eksproprisati je 1.597 sa ukupnom površinom 2.693,797 m2. Ovaj broj nije konačan, tačan broj objekata predviđenih za uklanjanje znaće se po završetku postupka eksproprijacije i rješevanju imovinsko-pravnih odnosa. Kako je istaknuto na javnoj raspravi, najvažnije je provesti projekat eksproprijacije, odnosno ljudima obezbijediti pravičnu naknadu, te pomoći svim ljudima koji moraju da se presele usljed izgradnje projekta.
Prilikom uticaja na zdravlje i sigurnost u zajednici povezani su s rizicima uzrokovanim zagađivanjem zraka (prašina i izduvni plinovi), emisijom buke, onečišćenjem zemljišta i vode te povećanim intenzitetom saobraćaja zbog građevinskih radova. S druge strane, pozitivni efekti su povećana komunikacija ljudi i roba, smanjenje razvojne razlike među regijama, brža i sigurnija komunikacija, smanjenje saobraćaja sa postojećih puteva.
Što se tiče uticaja na staništa, floru i faunu u obuhvatu projekta nema potencijalnih zaštićenih područja. Pećina Hukavica udaljena je cca 4300m vazdušne linije od predmetne trase brze ceste.
Očekivani uticaj na vode je umjeren, očekuje se smanjenje kvalitete vode zbog izvođenja radova u blizini vodotoka, u slučaju incidentnih situacija, ispuštanja taloga tokom izgradnje mosta u riječno korito i na obale. Upravo ovo je bila tema koja je najviše zanimala prisutne građane. Mjere i zaštite vode u toku izvršenja radova su precizirane kao što je odvojeno uklanjanje i deponovanje gornjeg sloja zemljišta koje je potrebno koristiti za rekultivaciju, postvljanje ekotoaleta na gradilištu, kao i poseban režim izvođenja radova u blizini vodotoka.
U projektnom području nema službeno zaštićenih prirodnih vrijednosti, niti postoje područja koja su predložena za zaštitu. Najbliže zaštićeno područje od značaja za Kanton su vrijedne šume kestena koje je od planirane dionice udaljeno 800m vazdušne linije. Na osnovu toga se može konstatovati da realizacija predmetnog projekta neće imati negativne uticaje na postojeća i planirana zaštitna područja, istaknuto je.
Nakon provedenog studijskog istraživanja cjelokupne problematike uticaja na okoliš planirane izgradnje i kasnijeg korištenja ove dionice brze ceste moguće je donijeti zaključak da se očekuje određeni nivo uticaja, ali i da se specificiranim mjerama mogu dovesti u prihvatljive granice, te se mogu obezbijediti potrebni uslovi za zaštitu okoliša uz provođenje svih mjera zaštite definiranim ovom Studijom.
Građanima se ostavlja rok od 15 dana da pisanim putem dostave svoje prijedloge i sugestije na e-mail adresu Federalnog ministarstva turizma i okoliša ([email protected]), s ciljem kvalitetnije i uspješnije realizacije projekta.
Bosna i Hercegovina privodi kraju sveobuhvatni projekat LiDAR mapiranja svoje teritorije, koji bi institucijama prvi put trebao omogućiti da na jedinstvenoj, visokopreciznoj trodimenzionalnoj podlozi planiraju gradnju cesta, prate klizišta i poplavne rizike. Također će se omogućiti lakše evidentiranje bespravne gradnje, upravljanje šumama i poljoprivrednim zemljištem, ali i unapređenje sigurnosti zračnog saobraćaja. Snimanje teritorije je završeno, […]
Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine zakazalo je za 3. septembar javnu raspravu o zahtjevu Kluba poslanika Srba u Skupštini Unsko-sanskog kantona za utvrđivanje vitalnog nacionalnog interesa srpskog konstitutivnog naroda u vezi s odlukama donesenim tokom promjene vlasti u tom kantonu. Zahtjev se odnosi na Odluku o izmjeni Odluke o […]
Požar na području Plješevice kod Bihaća trenutno ne ugrožava visoku četinarsku šumu, a nakon kiše koja je danas padala oko sat vremena na požarištu nema otvorenog plamena. Ipak, zbog vjetra je pojačano izdimljavanje zapaljenih panjeva, zbog čega dežurne ekipe i dalje danonoćno nadziru požarište. Prema informacijama Grada Bihaća, posebna pažnja usmjerena je na liniju na […]