Nesavjesna ili obijesna vožnja bilježi rast i predstavlja jedan od ključnih pokazatelja niske sigurnosti cestovnog prometa u Bosni i Hercegovini, upozorava profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu Drago Ezgeta.

Kako zakon definiše obijesnu vožnju?

Zakonsko definiranje pojma “obijesna vožnja”,  podrazumijeva grubo kršenje saobraćajnih pravila uz ozbiljno ugrožavanje drugih učesnika. Ovaj termin obuhvata situacije poput prekoračenja brzine za više od 40 km/h u naselju ili 60 km/h van naselja, višestrukog prolaska kroz crveno svjetlo, preticanja preko pune linije te vožnje s više od 1,5 promila alkohola ili pod utjecajem droga.

Kako ističe prof. Ezgeta, riječ je o složenom globalnom problemu s kojim se suočavaju i znatno razvijenije zemlje, a rješenja se traže kroz kombinaciju represivnih mjera, preventivnih aktivnosti i dugoročne edukacije sudionika u saobraćaju.

“Obijesna vožnja nije izdvojen fenomen, već dio šireg problema niskog nivoa saobraćajne sigurnosti. Trenutna zakonska rješenja takvo ponašanje tretiraju kao prekršaj, dok se u većini evropskih zemalja ono sankcionira krivičnim zakonodavstvom”, naglašava on.

Prakse u evropskim zemljama

Kao primjer navodi Njemačku, koja je precizno definisala elemente obijesne vožnje i za to predvidjela zatvorske kazne od jedne do tri godine, ukoliko grubo kršenje propisa dovede do konkretne opasne situacije u saobraćaju. Slovenija, s druge strane, obijesnu vožnju definiše šire, uz razliku u sankcionisanju u zavisnosti od toga da li je došlo do direktnog ugrožavanja ljudi i imovine.

Prema Ezgetinim riječima, ključni problem u domaćem zakonodavstvu je dokazivanje stepena opasnosti, iako svako kršenje saobraćajnih propisa nosi potencijalno teške posljedice. Posebno ističe nedovoljnu percepciju rizika kod vozača, što povezuje s nedostatkom kvalitetne edukacije.

Podsjeća da su evropske zemlje kroz dodatne programe obuke vozača, fokusirane na posljedice rizičnog ponašanja, uspjele smanjiti broj saobraćajnih nezgoda kod mladih i neiskusnih vozača i do 30 posto.

Ezgeta smatra da je unapređenje sistema edukacije jedna od ključnih mjera, zajedno s dosljednom primjenom postojećih zakona i promjenom saobraćajne kulture. Sigurnost u saobraćaju, poručuje, tiče se svih građana, bez obzira na to da li u saobraćaju učestvuju kao vozači, putnici ili pješaci.

U USK prošle godine 22 nesreće sa smrtnim ishodom i izgubljena 24 života

Upozorenja struke potvrđuju i podaci Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona. Na cestama Unsko-sanskog kantona u 2025. godini zabilježene su 22 saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom u kojima su poginule 24 osobe, pokazuje Informacija o stanju sigurnosti saobraćaja koju je razmatrala Vlada Unsko-sanskog kantona.

Vlada Unsko-sanskog kantona početkom februara na sjednici primila je na znanje taj dokument, koji se odnosi na period januar–decembar 2025. godine, a koji je prezentirao ministar unutrašnjih poslova USK-a Adnan Habibija. U Informaciji se navodi da je ukupan broj saobraćajnih nezgoda u 2025. godini smanjen za 117, odnosno 4,60 posto u odnosu na 2024. godinu.

Uprkos smanjenju ukupnog broja nezgoda, broj stradalih osoba bilježi porast. Prema dostupnim podacima, broj poginulih u saobraćajnim nesrećama veći je za 23 osobe ili 2,32 posto u odnosu na prethodnu godinu.

U dokumentu se, uz analizu stanja sigurnosti saobraćaja, posebno naglašava potreba za intenzivnijim preventivnim djelovanjem, naročito među mladima, kao i provođenje aktivnosti usmjerenih ka unapređenju saobraćajne kulture.

Bez odgovornog ponašanja vozača nije moguće trajno poboljšanje stanja

Ministar Habibija ukazao je na potrebu izmjene Zakona o sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, posebno u dijelu koji se odnosi na regulaciju saobraćaja kada su u pitanju kvadovi, romobili i električni trotineti, gdje trenutno postoji niz nejasnoća.

– Zabrinjavajuće je da smo imali 22 saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom u kojima su život izgubile 24 osobe. Uprava policije je tokom cijele godine provodila kontinuirane preventivne i represivne mjere s ciljem smanjenja broja saobraćajnih nezgoda, ali u narednom periodu neophodno je dodatno jačati i materijalno-tehničku opremljenost kako bismo uveli veći red na cestama Unsko-sanskog kantona – izjavio je Habibija.

Dodao je da će sigurnost saobraćaja i dalje ostati u fokusu Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, ali da bez odgovornog ponašanja vozača i ostalih učesnika u saobraćaju nije moguće postići trajno poboljšanje stanja.

– Poštivanje saobraćajnih propisa i svijest svakog pojedinca ključni su faktori za sigurnije ceste – poručio je ministar Habibija.

U Velikoj Kladuši u primjeni nova Odluka o regulaciji saobraćaja

Postavljanjem saobraćajne vertikalne i horizontalne signalizacije sa prvim danima marta 2026. godine otpočela je puna primjena Odluke o regulaciji saobraćaja u gradskim područjima i naseljenim mjestima općine Velika Kladuša, koju je na inicijativu vijećnika Zlatka Pajazetovića (Naša stranka), Općinsko vijeće Općine Velika Kladuša usvojilo u novembru 2025. godine. Odlukom se, pored ostalog, pobliže uređuje saobraćanje u gradskim ulicama, a, što je važno, poboljšava se sigurnost pješaka i svih učesnika u saobraćaju, naročito u gradskom središtu. Pored ostalih novina, njome je zabranjeno saobraćanje određenih kategorija vozila u gradskim ulicama, u koje se ubrajaju quadovi i električni romobili, koji se ističu kao najrizičniji po pitanju saobraćajne sigurnosti u zoni kretanja pješaka.

U primjeni Odluka o regulaciji saobraćaja: Poštujte propise