Mozaik5 min čitanja
Leptospiroza, zarazna bolest koja se pojavila u Sarajevu, simptomi i kako se prenosi
NMNejra Mustedanagic
U sarajevskom naselju Dobrinja zabilježena je pojava opasne zarazne bolesti leptospiroze. U proteklih nekoliko dana na Infektivnoj klinici Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu liječeno je 17 pacijenata sa simptomima koji su upućivali na ovu bolest, a prema posljednim informacijama dvoje je hospitalizirano. Prvi oboljeli dolaze upravo iz Dobrinje (općina Novi Grad), gdje su se građani javljali ljekarima zbog visoke temperature, izraženog umora i povišenih upalnih parametara u organizmu. Kako bi spriječili dalje širenje infekcije, nadležni su odmah započeli proljetnu deratizaciju (uništavanje glodavaca) na području više sarajevskih općina i pojačali inspekcijski nadzor higijene u stambenim zgradama, pijacama i na javnim površinama. Ovaj događaj je pobudio interes javnosti za leptospirozu – bolest koja je rijetka, ali potencijalno vrlo opasna ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme. U nastavku donosimo detaljan pregled: šta je leptospiroza, kako se prenosi, historijat značajnih epidemija, iskustva Evrope u suzbijanju izvora zaraze, mjere prevencije, mogućnosti liječenja, ulogu javnih zdravstvenih institucija te moguće posljedice zapuštenog liječenja.
Leptospiroza je akutna zarazna bolest koju uzrokuju bakterije iz roda Leptospira. Ove spiralne bakterije primarno cirkulišu među životinjama (najčešće glodavcima poput pacova i miševa, ali i domaćim i divljim životinjama), a na čovjeka se prenose posredno preko okoline. Do zaraze ljudi najčešće dolazi preko kontakta s vodom, vlažnim tlom ili hranom zagađenom urinim izlučevinama zaraženih životinja. Bakterija ulazi u ljudski organizam kroz sitne posjekotine ili ogrebotine na koži, ili preko sluznica oka, nosa i usta. Direktan prijenos s čovjeka na čovjeka je izuzetno rijedak – leptospiroza se uglavnom održava u prirodi kroz životinjske rezervoare (glodari, stoka, divlje životinje), dok je čovjek tzv. slučajni domaćin.
Važno je istaknuti da okolišni uslovi pogoduju širenju ove bolesti. Bakterije leptospire mogu dugo preživjeti u vlažnoj sredini – prisutne su u stajaćim vodama, barama, rijekama, kanalizaciji ili vlažnom tlu. Zato su infekcije češće u toplijim klimama i kišnim sezonama: u umjerenim klimatskim područjima javljaju se sezonski, ljeti i ujesen, dok su u tropskim krajevima moguće tokom cijele godine, naročito poslije obilnih kiša i poplava. Glodari (posebno pacovi) glavni su rezervoari – oni često nose leptospire u bubrezima i izlučuju ih uriniranjem, kontaminirajući time vode i površine. Osim pacova i miševa, bakteriju mogu prenijeti i druge životinje: poljski miševi, voluharice, psi, goveda, svinje, konji, divljač i dr. U ruralnim područjima zaražene domaće životinje ili stoka mogu takođe biti izvor infekcije za ljude. Zbog toga je leptospiroza i profesionalna bolest – ugroženi su veterinari, poljoprivrednici, stočari, radnici na kanalizaciji, ribari, lovci, radnici na odlagalištima otpada, vojnici u terenskim uslovima i drugi koji su često u kontaktu s potencijalno zagađenom vodom ili životinjama.
Kod ljudi, leptospiroza obično počinje nekoliko dana do par sedmica nakon izlaganja (inkubacija traje od 2 do 30 dana, prosječno 7–10 dana. Početak bolesti najčešće je nagao, sa simptomima sličnim gripi. Rani (blagi do umjereni) simptomi uključuju visoku temperaturu (groznicu), jake glavobolje, bolove u mišićima (osobito u listovima nogu), izrazitu malaksalost i umor. Često se javljaju i mučnina ili povraćanje, a karakterističan znak može biti crvenilo očiju (konjunktivalna sufuzija) – upala koja čini bjeloočnice crvenim. Ova prva faza bolesti (septikemična faza) traje oko 4 do 9 dana.
Nakon početne faze, kod blažih oblika bolesti dolazi do poboljšanja i postepenog oporavka uz pomoć terapije (ili čak spontano). Međutim, u težim slučajevima leptospiroza prelazi u drugu, imunološku fazu. Nakon kratkotrajnog popuštanja simptoma, oko 6. do 12. dana bolesti može se ponovo javiti visoka temperatura praćena povratkom prijašnjih simptoma. U ovoj fazi, kako bakterija zahvata razne organe, mogu se razviti znakovi teških komplikacija: zapaljenje moždanih ovojnica (aseptični meningitis) očituje se ukočenim vratom, jakim glavoboljama, osjetljivošću na svjetlo; može doći do pojave žutice (žutilo kože i bjeloočnica usljed oštećenja jetre) i tamne mokraće zbog oštećenja jetre i hemolize; bubrezi mogu zakazati (akutno bubrežno zatajenje) što dovodi do smanjene ili prestale proizvodnje urina; na koži i sluznicama mogu nastati krvarenja usljed oštećenja krvnih sudova i smanjenja broja trombocita. Ova najteža klinička slika poznata je kao Weilov sindrom – kombinacija žutice, krvarenja i bubrežnog zatajenja – i predstavlja životno ugrožavajuće stanje. Simptomi mogu uključivati i konfuziju ili gubitak svijesti zbog encefalitisa ili uremije. U takvim slučajevima stopa smrtnosti je visoka; procjenjuje se da Weilova forma leptospiroze ima letalitet veći od 20%, dok ukupna smrtnost za sve oblike leptospiroze iznosi oko 1%. Drugim riječima, ukoliko se bolest razvije u teški oblik i ne liječi pravovremeno, može doći do fatalnog ishoda.
Sažetak najčešćih simptoma leptospiroze kod ljudi:
Napomena: U težim slučajevima javljaju se i znakovi oštećenja organa – žutica (žute bjeloočnice i koža) zbog upale jetre, smanjeno mokrenje zbog zatajenja bubrega, tamna krvava mokraća ili krvarenje na sluznicama, te simptomi meningitisa (ukočen vrat, poremećaj svijesti). Pojava ovih simptoma zahtijeva hitno bolničko liječenje.
Bosanskohercegovački auto-moto klub, u skladu sa Ugovorom sa JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine, obavezan je svim motorizovanim građanima koji posjeduju vozilo registrovano u Federaciji Bosne i Hercegovine pružiti maksimalno tri usluge pomoći na javnim cestama u toku godine. Besplatne usluge pomoći na cesti mogu se dobiti pozivom na broj 1282 ili (033) 282-100, i podrazumijevaju: 1. […]
Juli se nastavlja s prekomjernom vrućinom, koja je već raširena po jugozapadnoj Evropi, a postepeno se širi prema sjeveru i istoku ove sedmice. Masivni gornji greben se učvrstio iznad zapadne i jugozapadne Evrope, što je rezultiralo vrlo stabilnom atmosferskom Toplinskom Kupolom. Ona efektivno blokira ulaz hladnijeg morskog zraka s Atlantika; Pirinejsko poluostrvo i Francuska već se peku […]
Danas, sedmog jula obilježava se Svjetski dan čokolade. Prema nekim navodima, na ovaj dan je čokolada stigla u Evropu davne 1550. godine. Godina ima 365 dana, ali samo jedan dan je dan čokolade i taj najdraži dan svih čokoholičara svake se godine obilježava 7. jula. Tada možemo slobodno i bez grižnje savjesti pojesti i pokoji […]