Knjiga „Bihaćka krajina i Krajišnici“ Hajrudina Muhamedagića predstavljena kladuškoj publici

U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture (BKZ) „Preporod“ Velika Kladuša, u srijedu, 15. oktobra promovisana je knjiga „Bihaćka krajina i Krajišnici“ autora Hajrudina Muhamedagića. Ova vrijedna studija donosi sveobuhvatan uvid u bogatu historiju, kulturu i identitet naroda koji nastanjuje Bihaćku krajinu.

Stavljajući poseban naglasak na ulogu Krajišnika kroz različite epohe, knjiga u prvom dijelu donosi tekstove preuzete iz autorove Monografije „Fenomen i prokletstvo krajiškog mentaliteta“, čiji je svojevrsni i nastavak. Muhamedagić  se u djelu referiše i na druga dva autora, Izeta Perviza i Ramizu Smajić, koji su imali uticaj na razvoj i nastanak ovog djela.

Monografija je posvećena historiji Bihaćke krajine i mentalitetu ovog naroda. Njome se, kako autor ističe, pokušavaju razbiti predrasude i stereotipi o Krajišnicima kao vječitim buntovnicima bez razloga. U pogledu obuhvatnosti teritorije, autor područje Bihaćke krajine tumači referišući se na hrvatskog historičara Radoslava Lopašića, naglašavajući da se ono odnosi na bližu okolinu Bihaća i predjele u zavoju Une na lijevoj obali rijeke.

„Ovim djelom, autor je terminološki razgraničio termine Bihaćka i Cazinska krajina, zapadni dio Bosne, te dao konačnu definiciju terminu Krajišnik i Krajina“, navodi jedna od promotorica ovog djela doc. dr. Almira Džanić. Kako ističe Džanić, o Krajini treba da piše Krajišnik budući da on najbolje poznaje ljude i okruženje u kojem živi. Upravo u tome se ogleda važnost ovog djela.

Na otprilike 200 stranica ispisana je monografija 440 imena i prezimena Krajišnika koji su imali veliki značaj za Bihaćku krajinu. Autor govori da slika života jednog naroda karakteriše njegov mentalitet. U tom smislu, autor Krajišnike svrstava u kategoriju naroda koji su imali ekstremno buran, težak i mukotrpan život koji je u Krajišnicima iznjedrio one najvrijednije ljudske vrline.

Lektorica i recenzentica knjige je Ilhana Škrgić Nowak. Promociju je otvorila i moderirala profesorica Bisenija Mušedinović, a poseban ton razumijevanju krajiškog identiteta dao je mladi  Kladušanin Muhamed Ćatić izvedbom na tradicionalnom instrumentu – sazu.

Hajrudin Muhamedagić rođen je 05. jula 1955. godine u Velikoj Kladuši. Osnovnu školu i gimnaziju završava u Velikoj Kladuši. Pravne nauke je studirao u Beogradu i Sarajevu. Od 1992. do 2020. obavljao je dužnost sekretara Crvenog križa općine Velika Kladuša. Godine 2007. objavio je monografsku publikaciju pod nazivom „Privremeni boravak izbjeglica i raseljenih osoba na području općine Velika Kladuša 1991 . 1995“, 2009. godine monografiju „Fenomen i prokletstvo krajiškog mentaliteta“, te 2016. monografiju „90 godina Crvenog križa/krsta Velika Kladuša 1924 – 2014.