Juni je bio najtopliji u historiji mjerenja u zapadnoj Evropi

Prošli mjesec bio je treći najtopliji jun i na planetu u historiji mjerenja, iza istog mjeseca 2024. i 2023., saopćila je u srijedu Služba EU-a za klimatske promjene Copernicus.

Zapadna Evropa doživjela je svoj najtopliji juni u historiji mjerenja, a veći dio regije doživio je "vrlo jak toplinski stres"- definiran uslovima koji se osjećaju kao temperatura od 38 stepeni Celzija ili više, naveo je Copernicus.

U svijetu koji se zagrijava, toplinski valovi vjerojatno će postati češći, intenzivniji i utjecati na više ljudi širom Europe, rekla je Samantha Burgess, strateška voditeljica programa Copernicus za klimu. Istraživači iz evropskih zdravstvenih instituta izvijestili su 2023. da je čak 61.000 ljudi možda umrla u sparnim toplinskim valovima u Europi 2022., prema novom istraživanju, što sugerira da su napori zemalja u pripremi za toplinu fatalno nedostatni.

Nakupljanje stakleničkih plinova u atmosferi koji uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva znači da se prosječna temperatura planeta s vremenom povećala. Ovo povećanje baznih temperatura znači da kada dođe toplinski val, temperature mogu porasti do još većih vrhunaca. Prethodni najtopliji juni na planetu bio je 2024., a drugi najtopliji bio je 2023., saopćila je Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S). Sparni ekstremi bili su posebno izraženi u Evropi, koja se zagrijava nekoliko puta brže od globalnog prosjeka.

Toplinski stres širom kontinenta

Milioni ljudi bili su izloženi visokom toplinskom stresu širom kontinenta dok su se prosječne dnevne temperature u zapadnoj Evropi penjale na razine rijetko viđene prije - i nikada tako rano ljeti, piše Afp. Nekoliko zemalja zabilježilo je površinske temperature iznad 40 stupnjeva Celzija, s toplinom do 46°C u Španiji i Portugalu, rekao je Copernicus. Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u EU monitoru, rekla je da je utjecaj toplinskih valova u Evropi bio "izniman", pojačan rekordnim temperaturama površine mora u zapadnom Mediteranu - koje su dosegle rekordni dnevni maksimum u junu. Dva toplinska vala - od 17. do 22. juna, a zatim ponovno od 30. juna do 2. jula- povezana su s toplinskim kupolama koje su zadržavale topli zrak nad pogođenim regijama, produžujući zagušljivo vrijeme te pogoršavajući uvjete zagađenja i šumskih požara.

Portugal, Španijaa, Francuska, Italija i veći dio Balkana zabilježili su neke od najviših "osjećaja topline", pokazatelja koji mjere utjecaj na ljudsko tijelo uzimajući u obzir čimbenike poput vlažnosti i temperature. Maksimalne vrijednosti tog pokazatelja dosegnule su sjeverno od Lisabona 48°C, oko 7°C iznad prosjeka i povezane su s "ekstremnim toplinskim stresom", rekao je Copernicus. Temperature površine mora diljem zapadnog Mediterana bile su "iznimno visoke" u mjesecu, oko 5°C iznad prosjeka u nekim područjima, s temperaturama koje su 30. lipnja porasle na rekordnih 27°C. Više temperature vode smanjile su noćno hlađenje zraka uz obale, doprinijele većoj vlažnosti i naštetile morskom životu, rekao je Copernicus. Analiza AFP-a temeljena na podacima programa Copernicus otkrila je da je 12 zemalja i oko 790 miliona ljudi diljem svijeta prošlog mjeseca doživjelo rekordne vrućine. Opasne vrućine prekrile su dijelove Sjedinjenih Država, dok je u Kini 102 meteorološke postaje zabilježilo najtopliji junski dan ikada, s nekim izmjerenim temperaturama iznad 40°C, prema državnim medijima.

Juni zabilježio niz vremenskih ekstrema diljem svijeta

Razorni šumski požari bjesnili su u dijelovima Kanade i južne Europe, dok su smrtonosne poplave zahvatile područja Južne Afrike, Kine i Pakistana. Copernicus je rekao da je u dijelovima zapadne Europe bilo suše veće od prosjeka, dok su posebno sušni uvjeti zabilježeni u Sjevernoj Americi, istočnoj i južnoj Africi, Arapskom poluotoku, dijelovima središnje i istočne Azije te južnoj Južnoj Americi. Dijelovi svijeta koji su zabilježili vlažnije uvjete od prosjeka uključivali su jug SAD-a, dijelove Kine i južni Brazil.

Globalno zatopljenje ne odnosi se samo na porast temperatura, već i na posljedice dodatne topline na atmosferu i mora. Topliji zrak može zadržati više vodene pare, a topliji oceani znače veće isparavanje, što rezultira intenzivnijim pljuskovima i olujama. Copernicusov skup podataka temelji se na milijardama mjerenja sa satelita, brodova, aviona i meteoroloških stanica. U posljednje dvije godine zabilježena je izvanredna toplina. Pariški klimatski sporazum omogućio je zemljama da pokušaju ograničiti dugoročno globalno zagrijavanje na 1,5°C, nakon čega su veće i trajne klimatske i okolišne promjene vjerojatnije. No, mnogi znanstvenici sada kažu da će biti gotovo nemoguće ostati ispod te razine, a proboj se očekuje oko 2030. ili prije, što bi svijet potencijalno moglo suočiti s neviđenim izazovom pokušaja ponovnog smanjenja zagrijavanja.

Izvor: HRT