I u BiH sve je više pacijenata sa simptomima sindroma sagorijevanja na poslu

Razvijene evropske zemlje već nekoliko godina sindrom sagorijevanja na poslu ili "burnout“ priznaju kao profesionalnu bolest, a, prema istraživanju stručnjaka, burnout nastaje posljedično kontinuiranom stresu na radnom mjestu te nije povezan s nekim od drugih poremećaja. Sve je više pacijenata sa simptomima ovog sindroma i u Bosni i Hercegovini.

Gubitak funkcionalnosti

Koordinatorica medicine rada u FBiH prof. dr. Nurka Pranjić za "Avaz“ je objasnila kako nastaje i koji su simptomi sindroma sagorijevanja.

- To se smatra profesionalnim sindromom nastalim na radnom mjestu. Javlja se kada je osoba izložena psiho-socijalnim faktorima rizika koji mogu biti povezani s pretjeranim zahtjevima na poslu koje ne možemo ispuniti ili nekim radnim zadacima koji nisu u domeni kompetencije osobe koja radi i odnosi se na svakodnevnu ekspoziciju. Treba da traje najmanje šest mjeseci da bi osoba zadobila simptome. Ponekad ljudi sami sebi stvore stres jer su previše odgovorni i žele da završe posao, a vrlo često se dešava da nemamo definisane radne zadaće – objasnila je dr. Pranjić.

Osim navedenog, uzrokuju ga i mobing, akutno i hronično nasilje na poslu, vrijeđanje, omalovažavanje, diskriminacija i prijetnje.

- S vremenom osoba postaje tjelesno i emocionalno iscrpljena i počinje da se mijenja. Teška joj je komunikacija s ljudima, teško zadržava pažnju, posebno u zanimanjima gdje radi s ljudima, može praviti greške, a neke mogu biti kobne, naprimjer, u medicini. Zatim, počinje da se mijenja prema ljudima, što se zove depersonalizacija i percepcija niskog ličnog dostignuća do faze kad joj postaje svejedno za druge ljude ili nema razumijevanja i empatiju – kazala je dr. Pranjić.

Nakon toga, dodaje, počinje da se omalovažava i percepira pad ličnog dostignuća te da ništa važno u životu nije uradila.

- To su promjene na nivou mentalnog zbivanja, ali i na tjelesnom zbivanju dolazi do simptoma. Osjeća umor, sklona je infekcijama, ima promjene ritma srca, hipertenziju, mogu se razviti i metabolički problemi poput dijabetesa. Na kognitivnom planu, osoba nije efikasna i funkcionalna na poslu, pritom gubi motivaciju i zadovoljstvo poslom, poslije postaje izolirana i ulazi u ranu depresiju koja može prerasti u pravu depresiju – istaknula je dr. Pranjić.

Problem je što u BiH nema dovoljno stručnjaka koji se mogu pozabaviti ovim problemom.

- U borbi s ovim važna je uloga tima psihologa i specijaliste medicine rada, koji su eksperti za problem. Moramo razviti i subspecijalizacije i specijalizacije, kao i Centar za mentalno zdravlje radnika kako bi prevenirali razvijanje sindroma – zaključila je dr. Pranjić.

- Brojna zanimanja imaju rizik od nastanka sindroma pregorenosti više od 50 posto. Pod najvećim rizikom su zdravstveni radnici, novinari, školski radnici, ljudi u uslužnim djelatnostima. Učestalost u određenim zanimanjima zavisi i od dodatnih stresova – navela je dr. Pranjić.

avaz.ba