EU osigurala 171 milion eura za infrastrukturu i preduzeća na Zapadnom Balkanu; značajna sredstva i za BiH


Evropska komisija je najavila podršku od 171 milion eura za podsticanje razvoja infrastrukture i rasta privatnog sektora u partnerskim zemljama Zapadnog Balkana, a izdvojen je i značajan iznos za investicijske i razvojne projekte u našoj zemlji.
Novi paket podrške uključuje paket investicionih doprinosa iz različitih izvora finansiranja EU: doprinose iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III) za projekat u Bosni i Hercegovini, doprinose bilateralnih donatora WBIF-a za projekat u Crnoj Gori i doprinose iz Instrumenta za reformu i rast (RGF) za projekte u Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, saopštila je Evropska komisija.
Današnji paket finansiranja uključuje investicijske projekte i projekte tehničke pomoći, čime se jača posvećenost EU održivom rastu i regionalnoj povezanosti na Zapadnom Balkanu, navodi se u saopštenju.
Od ukupnog paketa, 91,8 miliona eura dodijeljeno je infrastrukturnim projektima u četiri partnera, uz očekivanje mobilizacije 263 miliona eura ukupnih investicija u sedam projekata (digitalne tehnologije, čista energija, ljudski kapital, transport i okoliš).
Među ključnim projektima je i projekat prečišćavanja vode za piće i otpadnih voda u Bosni i Hercegovini, koji će se provoditi uz međunarodne finansijske institucije.
Dodatnih 2,9 miliona eura dodijeljeno je za četiri projekta tehničke pomoći u Albaniji i Bosni i Hercegovini, za buduća ulaganja u energetiku, vodoopskrbu, inovacije i istraživanje.
Paket uključuje 76,3 miliona eura za programe podrške privatnom sektoru: Zapadni Balkan naprijed (izvoz MSP), SME Go Green (zelena i cirkularna ekonomija), pilot „W-BOND“ (finansiranje izvan bankarskih kredita) i jačanje kapaciteta javno-privatnog partnerstva u BiH.
Nakon odobrenja Operativnog odbora WBIF-a, slijedi finaliziranje sporazuma, pokretanje pripremnih studija za tehničku pomoć i završetak procedura za implementaciju projekata privatnog sektora.
Instrument za reformu i rast Zapadnog Balkana (6 milijardi eura za period 2024–2027) ključan je za Plan rasta; do danas je odobreno 13 investicijskih projekata u iznosu od 156 miliona eura od pokretanja u maju 2024. WBIF usmjerava 3 milijarde eura u grantovima i kreditima u prioritetne sektore.
94,7 miliona eura za investicije u infrastrukturu
Od ukupnog paketa, 91,8 miliona eura dodijeljeno je infrastrukturnim projektima u četiri partnera. Očekuje se da će ovo finansiranje mobilizirati 263 miliona eura ukupnih investicija u sedam projekata u prioritetnim sektorima, uključujući digitalne tehnologije, čistu energiju, ljudski kapital, transport i okoliš. Ključni projekti uključuju: uvođenje širokopojasne infrastrukture u Albaniji; poboljšanje sistema za prenos električne energije u Sjevernoj Makedoniji; izgradnja i energetska efikasna obnova obrazovnih objekata u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori; elektrifikacija željezničke pruge Drač-Tirana u Albaniji; i projekat prečišćavanja vode za piće i otpadnih voda u Bosni i Hercegovini.
Ove projekte će provoditi partneri sa Zapadnog Balkana zajedno sa međunarodnim finansijskim institucijama.
Pored toga, 2,9 miliona eura dodijeljeno je za četiri projekta tehničke pomoći u Albaniji i Bosni i Hercegovini, s ciljem podrške budućim ulaganjima u sektor energetike, vodoopskrbe, inovacija i istraživanja.
76,3 miliona eura za podršku privatnom sektoru
Paket također uključuje 76,3 miliona eura doprinosa programu koji podržava privatni sektor, uključujući: Program Zapadni Balkan naprijed, koji pomaže malim i srednjim preduzećima (MSP) da izvoze naprednije proizvode i usluge u regionu i EU; Program SME Go Green, koji promovira zelenu, cirkularnu ekonomiju, agrobiznis i ulaganja u radna mjesta i rast; pilot program „Mogućnosti Zapadnog Balkana putem netradicionalnog duga“ (W-BOND), koji malim i srednjim preduzećima omogućava pristup finansiranju diverzifikacijom izvora finansiranja izvan tradicionalnih bankarskih kredita; jačanje kapaciteta javno-privatnog partnerstva i upravljanja u Bosni i Hercegovini.
Nakon odobrenja od strane Operativnog odbora Investicionog okvira za Zapadni Balkan, projekti mogu nastaviti sa implementacijom. To uključuje finaliziranje potrebnih sporazuma sa partnerskim institucijama i korisnicima, pokretanje pripremnih studija za aktivnosti tehničke pomoći i dovršetak procedura potrebnih za omogućavanje implementacije projekata privatnog sektora. Nakon što se ovi procesi završe, može početi implementacija podržanih investicija.
Plan rasta za Zapadni Balkan ima za cilj integraciju partnera sa Zapadnog Balkana u Jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje, produbljivanje reformi povezanih sa EU i povećanje finansijske pomoći kako bi se ubrzala socio-ekonomska konvergencija sa EU. Instrument za reformu i rast Zapadnog Balkana, sa ukupnim finansijskim okvirom od 6 milijardi eura za period 2024-2027, ključan je finansijski instrument Plana, koji napredak partnera u reformama pretvara u opipljivu podršku. Do danas je u okviru Instrumenta za reformu i rast odobreno 13 investicijskih projekata u ukupnom iznosu od 156 miliona eura od njegovog pokretanja u maju 2024. godine.
Okvir za investicije za Zapadni Balkan (WBIF) ključan je u implementaciji Instrumenta za reformu i rast, usmjeravajući 3 milijarde eura u grantovima i kreditima u okviru Instrumenta za podršku prioritetnim investicijama u transport, energetiku, digitalni i ljudski kapital. Pored toga, podržava i implementaciju Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), čiji je cilj bio da pomogne partnerima u procesu proširenja na njihovom putu ka članstvu u EU. Osnovan prije 15 godina, WBIF je zajednička finansijska platforma koja okuplja Evropsku komisiju, finansijske organizacije, države članice EU i Norvešku. Direktno doprinosi Globalnoj strategiji EU za pristupne puteve.

Iako je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine planirala danas u svim općinama/gradovima u Bosni i Hercegovini u periodu od 09.00 do 15.00 sati provesti testne izbore, zbog nepredviđenih okolnosti neka biračka mjesta nisu otvorena u 9.00 sati. Naime, za pojedina biračka mjesta nisu blagovremeno dostavljeni testni glasački listići. Takva situacija je i u Velikoj […]

Sjedinjene Američke Države (SAD) danas odaju počast žrtvama terorističkih napada počinjenih prije 25 godina, 11. septembra 2001. Gotovo 3.000 ljudi poginulo je u terorističkim napadima u kojima su oteta četiri putnička aviona. Dva aviona su bila usmjerena na tornjeve Svjetskog trgovinskog centra, a jedan na Pentagon, sjedište Ministarstva odbrane. Četvrti se srušio u Pennsylvaniji, nakon […]

Veliki broj građana i novinara okupio se sinoć u centru Beograda na skupu podrške Zoranu Kesiću i ekipi emisije “24 minuta”, nakon što su novi vlasnici televizije Nova S ukinuli ovaj satirični program. Među okupljenima su bili i građani koji su u Beograd stigli iz drugih gradova. U pozivu su ocijenili da “nije riječ samo […]