Državljanstva Bosne i Hercegovine od 1996. do 2025. odreklo se 102.318 osoba


U periodu od 1996. do kraja 2025. godine državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo se 102.318 osoba. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, zabilježen je trend pada odricanja državljanstva BiH od 2022. godine pa do kraja 2025.
Najveći skok odricanja državljanstva naše zemlje zabilježen je 2003. godine, kada je ta brojka dostigla skoro 10.000 u samo jednoj godini. Od 2008. do 2015. godine zabilježen je period stagnacije, kada se državljanstva godišnje odricalo u prosjeku 3.500 osoba. Zatim period od 2016. do 2019. donosi blagi skok, kada se državljanstva BiH odricalo više od 4.000 osoba.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH su kazali da se najčešće radi o odricanju radi sticanja državljanstva Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije.
"U postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju, ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima najčešće navode kao razlog rješavanje radno-pravnog statusa, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu", kažu iz Ministarstva civilnih poslova.
Bosna i Hercegovina ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom te građani koji stječu državljanstvo tih država mogu zadržati i državljanstvo BiH.
Bitno je naglasiti da je Njemačka 2024. godine promijenila svoj zakon, koji je do tada nalagao odricanje od državljanstva matične države (non-EU) kao uslov za sticanje državljanstva Njemačke. Taj novi zakon dopušta stjecanje njemačkog državljanstva bez obaveze odricanja od matičnog.
Međutim, i dalje postoji problem koji imaju građani koji su njemačko državljanstvo stekli prije juna 2024. godine i koji su se zbog toga odrekli državljanstva, jer naš zakon ne dozvoljava da vrate bh. državljanstvo ukoliko se ne odreknu njemačkog.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Njemačkoj Damir Arnaut kaže da je odmah po stupanju na dužnost, odnosno i prije usvajanja izmjena njemačkog zakona, naložio da se svima koji zatraže odricanje sugeriše da sačekaju izmjene.
Ambasada i konzulati skoro da više i nemaju zahtjeva za odricanje od bh. državljanstva.
"Ostaje, međutim, problem preko 100.000 naših ljudi koji su se u ranijim godinama odrekli bh. državljanstva kako bi stekli njemačko. Naš zakon im dozvoljava da vrate bh. državljanstvo samo pod uslovom da se odreknu njemačkog, što će realno rijetko ko uraditi. U ekonomskom je i svakom drugom interesu BiH da ukloni tu nelogičnu odredbu iz svog zakona. Oko tog pitanja naša dijaspora u Njemačkoj ima jedinstven stav, bez obzira na nacionalnu, regionalnu ili bilo koju pripadnost", kaže Arnaut.
Od 1. januara 2025. godine do 31. decembra 2025. godine po članu 13. državljanstvo BiH je dobilo 15 osoba. Državljanstvo BiH u 2025. godini dobile su tri osobe iz Rusije, tri osobe iz Turske, dvije osobe iz Crne Gore, dvije osobe iz Hrvatske te po jedna osoba iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Egipta, Austrije, Armenije i Luksemburga.
(Izvor: Klix.ba)
Evropska komisija u četvrtak je usvojila Zakon EU-a o zaštiti djece (EU KIDS Act), kojim se predlaže ograničavanje pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 13 godina te uvođenje minimalne dobi od 15 godina za maloljetnike koji žele otvoriti vlastite naloge. “Prijedlog zabranjuje pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 13 godina i utvrđuje minimalnu dob od […]

Građani Velike Kladuše danas i sutra (17. i 18. septembra) mogu testirati nove izborne tehnologije koje će se primjenjivati na Općim izborima u BiH 4. oktobra 2026. godine. Info pult se nalazi ispred zgrade Općine Velika Kladuša od 9:00 do 15:00 sati. Kako glasati uz nove tehnologije, građanima pojašnjavaju predstavnici Općinske izborne komisije Velika Kladuša […]

U Općinskom sudu u Velikoj Kladuši za danas je bilo zakazano javno nadmetanje za prodaju nekretnina označenih kao restoran „Stari grad“ i „Hotel kafana“ te isto nije održano na zahtjev jednog od tražilaca izvršenja. Predmet današnjeg ročišta je vrijednosti utvrđene u iznosu od 604.980,00 KM, dok se na prvom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem […]