Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznat kao Dejtonski mirovni sporazum, potpisan je 14. decembra 1995. godine u Parizu, prije 30 godina, čime je okončan četverogodišnji rat u BiH.
Sporazum su potpisali tadašnji predsjednici Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, Srbije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman, uz prisustvo predstavnika vodećih svjetskih sila. Time je prije tačno 30 godina ozvaničen mirovni dogovor postignut između tri strane u BiH.
Dejtonski sporazum prethodno je parafiran 21. novembra 1995. godine u bazi Rajt-Paterson kod Dejtona, u američkoj saveznoj državi Ohajo, kao rezultat diplomatske inicijative američke administracije, koju je predvodio glavni posrednik Ričard Holbruk tokom mandata predsjednika Bila Klintona.
Sporazum je označio kraj rata koji je počeo 1992. godine i definisao novo unutrašnje uređenje BiH, sastavljene od dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske, uz teritorijalnu raspodjelu od 51 posto Federaciji i 49 posto Republici Srpskoj. Brčko distrikt uspostavljen je kao posebna administrativna jedinica.
Poznat i kao Pariško-dejtonski sporazum, dokument se sastoji od 11 aneksa koji obuhvataju vojne, političke i civilne aspekte mira, kao i regionalnu stabilnost. Sporazum je dao široka ovlaštenja entitetima, dok su nadležnosti državnog nivoa jasno ograničene.
Potpisnice su se obavezale na poštovanje Povelje UN-a, Završnog helsinškog akta i dokumenata OEBS-a, te na međusobno uvažavanje suvereniteta i mirno rješavanje sporova. Dejton je precizirao ustavno-pravno uređenje BiH kao složene države tri konstitutivna naroda, uz OHR kao vrhovni autoritet za tumačenje sporazuma.
Originalni primjerak sporazuma proglašen je izgubljenim 2008. godine, nakon čega je Francuska, na zahtjev Parlamentarne skupštine BiH, dostavila ovjerenu kopiju dokumenta.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) Republike Hrvatske izvijestilo je da 23. septembra 2026. započinje sa zaprimanjem zahtjeva za izdavanje dugotrajnih viza za vozače autobusa i teretnih vozila državljana trećih država kojima nije potrebna viza za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nakon ispunjavanja online zahtjeva za izdavanje vize, putem mrežne poveznice https://crovisa.mvep.hr/, i rezervacije termina, od […]
Bosna i Hercegovina kraj ljeta dočekuje s ekstremno niskim vodostajima, nakon gotovo tri mjeseca suše, a posljedice se već osjećaju i u vodosnabdijevanju. Kiša koja stiže može donijeti određeno olakšanje, ali stručnjaci upozoravaju da kratkotrajni pljuskovi nisu dovoljni za oporavak rijeka, zemljišta i podzemnih voda. O hidrološkoj situaciji, posljedicama dugotrajne suše i onome što nas […]
Evropska komisija u četvrtak je usvojila Zakon EU-a o zaštiti djece (EU KIDS Act), kojim se predlaže ograničavanje pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 13 godina te uvođenje minimalne dobi od 15 godina za maloljetnike koji žele otvoriti vlastite naloge. “Prijedlog zabranjuje pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 13 godina i utvrđuje minimalnu dob od […]