Danas je Đurđevdan: Romi proslavljaju svoj najveći praznik uz brojna narodna vjerovanja

Đurđevdan, odnosno Jurjevo je jedan od najstarijih i najveselijih romskih praznika. Na Đurđevdan, Romi proslavljaju početak proljeća i ljepog vremena Nakon đurđevdanskog uranka, jutarnjeg kupanja i umivanja, započinje veselje uz pjesmu, igru i pripremljena jela.

Đurđevdan, odnosno Jurjevo je jedan od najstarijih i najveselijih romskih praznika. Na Đurđevdan, Romi proslavljaju početak proljeća i ljepog vremena. U katoličkoj crki Jurjevo se proslavlja kao imendan, 23. aprila, a u pravoslavnoj crkvi je poznat pod nazivom Đurđevdan i obilježava se 6. maja.

Za Rome, kao tradicionalno nomadski narod, ovaj dan je naročito značajan i radostan praznik. Slavljenjem Đurđevdana Romi slave proljeće, buđenje prirode, nova putovanja i bolje životne uvjete pod otvorenim nebom. Slave ga Romi svih vjeroispovijesti. U ovo doba godine, Romi su se stoljećima u prošlosti okupljali i proslavljali dolazak proljeća, uz pjesmu, kolo, hranu i mnoge simboličke obrede. Na Đurđevdan, 6. maja, nakon duge i hladne zime na Balkanu, okupljali su se Romi iz različitih plemena. To je bila prilika da se veliki broj obitelji okupi na jednom mjestu i podijele novosti koje su se dogodile tokom zime.

Đurđevdan, kao vjesnik proljeća i lijepog vremena, za Rome je izrazito važan, jer je njegov dolazak označavao vrijeme kada ponovo mogu pokrenuti svoje čerge i krenuti na put. Tradicionalno slavljenje Đurđevdana na proplancima i uz rijeku također ima važnu simboliku za Rome. Kako su Romi uglavnom putovali na konjskim zapregama, blizina vode i zelenih livada oduvijek je bila od presudnog značaja tokom njihovih putovanja, kako bi mogli pojiti i hraniti svoje životinje.

Brojna su narodna vjerovanja vezana uz Đurđevdan. Prije Đurđevdana nije se preporučivalo spavati pod otvorenim nebom. Kako Đurđevdan označava kraj zime i početak lijepog vremena, jedan od običaja vezanih za ovaj praznik je provođenje noći uoči Đurđevdana na proplanku ili planini uz vatru, a ujutro se valja umiti i okupati vodom s izvora, odnosno rijeke, za sreću i zdravlje.