Podaci Eurostata pokazuju da je više od petine stanovništva u Evropskoj uniji u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Kada se postoci pretvore u brojeve, to znači da u EU u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti žive čak 95,4 miliona osoba. Riječ je o pojedincima koji žive u domaćinstvima koja su suočena s najmanje jednim od tri rizika siromaštva ili isključenosti: siromaštvo u prihodima, teška materijalna i socijalna uskraćenost i/ili život u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada (gdje odrasli rade s manje od 20 posto svog potencijala tokom jedne godine).
I dok se većina njih suočava s nemogućnošću osiguravanja dovoljnog broja obroka, u istoj toj Evropskoj uniji po stanovniku se u prosjeku bace 132 kilograma hrane.
"Nove su brojke zabrinjavajuće. Gotovo polovina proizvedene hrane u Evropi završava u smeću, dok si milioni građana ne mogu priuštiti kvalitetne obroke. Posebno zabrinjava što domaćinstva snose najveću odgovornost, ali tu je kriva i cijela prehrambena industrija - od proizvodnje do distribucije", kazala je nedavno hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Biljana Borzan te pozvala na odlučne mjere u borbi protiv bacanja hrane.
Podaci Ujedinjenih naroda o bacanju hrane pokazuju da se globalno godišnje baci čak 17 posto proizvedene hrane. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, količina hrane koja se godišnje baci po stanovniku značajno je manja u odnosu na prosjek Evropske unije, ali i dalje jako velika, posebno ako se sagleda broj onih koji u ovoj zemlji preživljavaju s tek nekoliko maraka dnevno. Prema izvještaju Ujedinjenih naroda, u Bosni i Hercegovini se godišnje bace čak 83 kilograma hrane po stanovniku, dakle 49 kilograma manje od europskog prosjeka. Uzrok bacanja hrane je raznolik i uključuje prekomjernu kupovinu, neadekvatno razumijevanje roka trajanja i odbijanje namirnica zbog njihovog izgleda. Taj problem posebno pogađa domaćinstva, ugostiteljske objekte i maloprodaju. Naročito zabrinjava činjenica da se samo u domaćinstvima godišnje baci ukupno 273.269 tona hrane.
Riječ je o hrani čija vrijednost prelazi 126,6 miliona KM. S druge strane, prema istraživanju Ujedinjenih naroda, u Bosni i Hercegovini 17 posto ljudi živi od 3 do 5 maraka dnevno, u ekstremnom siromaštvu, dok je 700.000 stanovnika na rubu siromaštva. Svaki šesti stanovnik ove države zaspi gladan, a zahvaljujući javnim kuhinjama u ovoj zemlji preživljava više od 18.000 osoba. Dodatno, mnogi primaju i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći u namirnicama kako bi preživjeli, piše Večernji list BiH.
Izvor: Radio Sarajevo/Večernji list BiH
Panel diskusija pod nazivom „Velika Kladuša: proizvodnja, usluge, razvoj“ održana je u petak, 11. septembra u Bihaću u okviru programa 22. izdanja Međunarodnog sajma ekologije EKOBIS 20026. Učesnici panela bili su predstavnici Općine Velika Kladuša, Udruženja poduzetnika Velika Kladuša i Centra za ruralni razvoj i održivu proizvodnju CROPP, koji su predstavili najznačajnije infrastrukturne i razvojne […]
Općina Velika Kladuša ostvarila je podršku u iznosu od 350.000 KM za realizaciju projekta „Rekonstrukcija – dogradnja i sanacija Gradske sportske dvorane Velika Kladuša“, odnosno za uređenje okoliša oko ovog sportskog objekta. Općinski načelnik Boris Horvat danas boravi u Sarajevu, gdje je Federalno ministarstvo kulture i sporta organizovalo potpisivanje ugovora na osnovu Odluke o izboru […]
Iako je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine planirala danas u svim općinama/gradovima u Bosni i Hercegovini u periodu od 09.00 do 15.00 sati provesti testne izbore, zbog nepredviđenih okolnosti neka biračka mjesta nisu otvorena u 9.00 sati. Naime, za pojedina biračka mjesta nisu blagovremeno dostavljeni testni glasački listići. Takva situacija je i u Velikoj […]