Podaci Eurostata pokazuju da je više od petine stanovništva u Evropskoj uniji u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Kada se postoci pretvore u brojeve, to znači da u EU u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti žive čak 95,4 miliona osoba. Riječ je o pojedincima koji žive u domaćinstvima koja su suočena s najmanje jednim od tri rizika siromaštva ili isključenosti: siromaštvo u prihodima, teška materijalna i socijalna uskraćenost i/ili život u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada (gdje odrasli rade s manje od 20 posto svog potencijala tokom jedne godine).
I dok se većina njih suočava s nemogućnošću osiguravanja dovoljnog broja obroka, u istoj toj Evropskoj uniji po stanovniku se u prosjeku bace 132 kilograma hrane.
"Nove su brojke zabrinjavajuće. Gotovo polovina proizvedene hrane u Evropi završava u smeću, dok si milioni građana ne mogu priuštiti kvalitetne obroke. Posebno zabrinjava što domaćinstva snose najveću odgovornost, ali tu je kriva i cijela prehrambena industrija - od proizvodnje do distribucije", kazala je nedavno hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Biljana Borzan te pozvala na odlučne mjere u borbi protiv bacanja hrane.
Podaci Ujedinjenih naroda o bacanju hrane pokazuju da se globalno godišnje baci čak 17 posto proizvedene hrane. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, količina hrane koja se godišnje baci po stanovniku značajno je manja u odnosu na prosjek Evropske unije, ali i dalje jako velika, posebno ako se sagleda broj onih koji u ovoj zemlji preživljavaju s tek nekoliko maraka dnevno. Prema izvještaju Ujedinjenih naroda, u Bosni i Hercegovini se godišnje bace čak 83 kilograma hrane po stanovniku, dakle 49 kilograma manje od europskog prosjeka. Uzrok bacanja hrane je raznolik i uključuje prekomjernu kupovinu, neadekvatno razumijevanje roka trajanja i odbijanje namirnica zbog njihovog izgleda. Taj problem posebno pogađa domaćinstva, ugostiteljske objekte i maloprodaju. Naročito zabrinjava činjenica da se samo u domaćinstvima godišnje baci ukupno 273.269 tona hrane.
Riječ je o hrani čija vrijednost prelazi 126,6 miliona KM. S druge strane, prema istraživanju Ujedinjenih naroda, u Bosni i Hercegovini 17 posto ljudi živi od 3 do 5 maraka dnevno, u ekstremnom siromaštvu, dok je 700.000 stanovnika na rubu siromaštva. Svaki šesti stanovnik ove države zaspi gladan, a zahvaljujući javnim kuhinjama u ovoj zemlji preživljava više od 18.000 osoba. Dodatno, mnogi primaju i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći u namirnicama kako bi preživjeli, piše Večernji list BiH.
Izvor: Radio Sarajevo/Večernji list BiH

Unsko-sanski kanton raspolaže najvećim drvnim zalihama državnih šuma u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali je istovremeno tokom 2025. godine imao i najveću evidentiranu posječenu drvnu masu među kantonima, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. Prema publikaciji “Šumarstvo u Federaciji BiH 2025”, ukupna drvna zaliha državnih šuma u Unsko-sanskom kantonu iznosi 35,56 miliona kubnih metara, dok […]

Dok potrebe za hranom rastu, uslovi za njenu proizvodnju postaju sve neizvjesniji. Europska unija za sezonu 2026/27 prognozira proizvodnju 262 miliona tona žitarica, što je čak za 9,6 posto manje nego godinu ranije. Posljedice takvih kretanja osjećaju i domaći poljoprivrednici. Iako vremenske prilike nisu jedini problem, sve skuplja proizvodnja dodatno otežava opstanak. “Ove godine vidim […]

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, parafiran je na današnji dan prije 31 godinu. Radi se o dokumentu/pravnom aktu, sporazumnog karaktera, kojim je službeno okončan gotovo četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995.), a koji je parafiran 21. novembra 1995. godine u vojnoj zračnoj bazi ‘Wright-Patterson’ kod […]