Podaci Eurostata pokazuju da je više od petine stanovništva u Evropskoj uniji u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Kada se postoci pretvore u brojeve, to znači da u EU u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti žive čak 95,4 miliona osoba. Riječ je o pojedincima koji žive u domaćinstvima koja su suočena s najmanje jednim od tri rizika siromaštva ili isključenosti: siromaštvo u prihodima, teška materijalna i socijalna uskraćenost i/ili život u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada (gdje odrasli rade s manje od 20 posto svog potencijala tokom jedne godine).
I dok se većina njih suočava s nemogućnošću osiguravanja dovoljnog broja obroka, u istoj toj Evropskoj uniji po stanovniku se u prosjeku bace 132 kilograma hrane.
"Nove su brojke zabrinjavajuće. Gotovo polovina proizvedene hrane u Evropi završava u smeću, dok si milioni građana ne mogu priuštiti kvalitetne obroke. Posebno zabrinjava što domaćinstva snose najveću odgovornost, ali tu je kriva i cijela prehrambena industrija - od proizvodnje do distribucije", kazala je nedavno hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Biljana Borzan te pozvala na odlučne mjere u borbi protiv bacanja hrane.
Podaci Ujedinjenih naroda o bacanju hrane pokazuju da se globalno godišnje baci čak 17 posto proizvedene hrane. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, količina hrane koja se godišnje baci po stanovniku značajno je manja u odnosu na prosjek Evropske unije, ali i dalje jako velika, posebno ako se sagleda broj onih koji u ovoj zemlji preživljavaju s tek nekoliko maraka dnevno. Prema izvještaju Ujedinjenih naroda, u Bosni i Hercegovini se godišnje bace čak 83 kilograma hrane po stanovniku, dakle 49 kilograma manje od europskog prosjeka. Uzrok bacanja hrane je raznolik i uključuje prekomjernu kupovinu, neadekvatno razumijevanje roka trajanja i odbijanje namirnica zbog njihovog izgleda. Taj problem posebno pogađa domaćinstva, ugostiteljske objekte i maloprodaju. Naročito zabrinjava činjenica da se samo u domaćinstvima godišnje baci ukupno 273.269 tona hrane.
Riječ je o hrani čija vrijednost prelazi 126,6 miliona KM. S druge strane, prema istraživanju Ujedinjenih naroda, u Bosni i Hercegovini 17 posto ljudi živi od 3 do 5 maraka dnevno, u ekstremnom siromaštvu, dok je 700.000 stanovnika na rubu siromaštva. Svaki šesti stanovnik ove države zaspi gladan, a zahvaljujući javnim kuhinjama u ovoj zemlji preživljava više od 18.000 osoba. Dodatno, mnogi primaju i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći u namirnicama kako bi preživjeli, piše Večernji list BiH.
Izvor: Radio Sarajevo/Večernji list BiH
Mjesto Kudići u MZ Šumatac danas je bilo domaćin zanimljivom događaju, prvom Festivalu kestena „Kestenfest Kladuša 2026“. Uprkos lošem vremenu, brojni posjetitelji uživali su u bogatom programu koji je bio posvećen kestenu, jednom od najprepoznatljivijih prirodnih bogatstava ovog kraja, njegovoj tradiciji, ali se govorilo i o mogućnostima za razvoj lokalne zajednice. Organizator manifestacije bio je […]
U subotu, 24. oktobra, Crveni križ općine Velika Kladuša organizirao je posljednju ovogodišnju akciju darivanja krvi. U saradnji sa Zavodom za transfuziologiju Kantonalne bolnice Bihać i uz podršku volontera Crvenog križa, akcija je uspješno realizirana. Od ukupno 76 građana koji su se odazvali, 74 su uspješno darovala krv, još jednom potvrđujući svoju humanost i spremnost […]
U Srbiji će sutra biti održani prijevremeni parlamentarni izbori na kojima pravo glasa ima 6.451.292 birača. Na izborima sudjeluje 18 izbornih lista s ukupno 2.418 kandidata za 250 zastupničkih mandata. Devet lista kandidirale su manjinske nacionalne zajednice, dok hrvatska nacionalna manjina neće imati svoje kandidate. Glasanje će biti održano na 8.392 biračka mjesta u Srbiji, […]