Podaci Eurostata pokazuju da je više od petine stanovništva u Evropskoj uniji u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Kada se postoci pretvore u brojeve, to znači da u EU u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti žive čak 95,4 miliona osoba. Riječ je o pojedincima koji žive u domaćinstvima koja su suočena s najmanje jednim od tri rizika siromaštva ili isključenosti: siromaštvo u prihodima, teška materijalna i socijalna uskraćenost i/ili život u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada (gdje odrasli rade s manje od 20 posto svog potencijala tokom jedne godine).
I dok se većina njih suočava s nemogućnošću osiguravanja dovoljnog broja obroka, u istoj toj Evropskoj uniji po stanovniku se u prosjeku bace 132 kilograma hrane.
"Nove su brojke zabrinjavajuće. Gotovo polovina proizvedene hrane u Evropi završava u smeću, dok si milioni građana ne mogu priuštiti kvalitetne obroke. Posebno zabrinjava što domaćinstva snose najveću odgovornost, ali tu je kriva i cijela prehrambena industrija - od proizvodnje do distribucije", kazala je nedavno hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Biljana Borzan te pozvala na odlučne mjere u borbi protiv bacanja hrane.
Podaci Ujedinjenih naroda o bacanju hrane pokazuju da se globalno godišnje baci čak 17 posto proizvedene hrane. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, količina hrane koja se godišnje baci po stanovniku značajno je manja u odnosu na prosjek Evropske unije, ali i dalje jako velika, posebno ako se sagleda broj onih koji u ovoj zemlji preživljavaju s tek nekoliko maraka dnevno. Prema izvještaju Ujedinjenih naroda, u Bosni i Hercegovini se godišnje bace čak 83 kilograma hrane po stanovniku, dakle 49 kilograma manje od europskog prosjeka. Uzrok bacanja hrane je raznolik i uključuje prekomjernu kupovinu, neadekvatno razumijevanje roka trajanja i odbijanje namirnica zbog njihovog izgleda. Taj problem posebno pogađa domaćinstva, ugostiteljske objekte i maloprodaju. Naročito zabrinjava činjenica da se samo u domaćinstvima godišnje baci ukupno 273.269 tona hrane.
Riječ je o hrani čija vrijednost prelazi 126,6 miliona KM. S druge strane, prema istraživanju Ujedinjenih naroda, u Bosni i Hercegovini 17 posto ljudi živi od 3 do 5 maraka dnevno, u ekstremnom siromaštvu, dok je 700.000 stanovnika na rubu siromaštva. Svaki šesti stanovnik ove države zaspi gladan, a zahvaljujući javnim kuhinjama u ovoj zemlji preživljava više od 18.000 osoba. Dodatno, mnogi primaju i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći u namirnicama kako bi preživjeli, piše Večernji list BiH.
Izvor: Radio Sarajevo/Večernji list BiH

Birališta na Općim izborima 2026. godine su zatvorena. Prema trenutno dostupnim podacima, na području Velike Kladuše glasalo je 12.516 birača, odnosno 27,19% od ukupnog broja upisanih birača. Slijedi prebrojavanje glasova i objava prvih izbornih rezultata. Dakle, zatvaranjem birališta u nedjelju u Bosni i Hercegovini su završeni Opći izbori 2026. Prema podacima Centralne izborne komisije Bosne […]

Predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Jovan Kalaba iznio je prve preliminarne rezultate Općih izbora. U pitanju je oko 80 posto biračkih mjesta. Za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda vodi Denis Bećirović, a slijede Bakir Izetbegović, Semir Efendić i Fahrudin Radončić. Za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog […]

Zatvaranjem birališta u nedjelju u Bosni i Hercegovini su završeni Opći izbori 2026., a prvi rezultati očekuju se oko 20 sati kada će biti održana i konferencija za novinare Centralne izborne komisije (CIK). Na ovogodišnjim izborima prvi put su korištene specifične izborne tehnologije, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, skenere glasačkih listića i brzu transmisiju izbornih rezultata. […]