9. februara obilježava se kao Svjetski dan pizze

Svake godine, 9. februara obilježava se Svjetski dan pizze. Nema mjesta na svijetu na kojem se ne zna šta je pizza. Uobičajno je mišljenje da pizza potječe iz Italije. Međutim, to nije tačno.

Smišljena je još u antičkoj Grčkoj čim su Grci usavršili "tajnu" miješanja brašna s vodom. Isprva je to bio pljosnati hljeb koji se pekao ispod užarenog kamena, a drevni "pizza-majstori" premazivali su ga uljem pomiješanim sa začinima.

Izgled kakav nam je danas poznat, poprimila je vjerojatno tek negdje krajem 16. ili početkom 17. stoljeća, kada je iz Amerike u Evropu stigao paradajz, bez kojeg danas pizzu gotovo ne možemo zamisliti.

U 18. stoljeću, ova "pogača premazana umakom od paradajza" stiže do Napulja, u Italiji. Pizza se, već tada pod tim imenom, počela peći i prodavati po trgovima.

Davne 1830. godine u Napulju je postojala prva pizzerija koja je poslovala u zatvorenim prostorijama. Prije toga, pizzerije su postojale samo kao prodajni pultovi na otvorenom. I danas, kada se pizza raširila po cijelom svijetu, Napulj je ostao grad u kojem je pizza više od običnog jela.

Naziv pizza potječe od riječi "picea" i "piza" kojima su se na području Sicilije i Calabrije na lokalnom dijalektu latinskog jezika nazivale pogače.

Svakog 9. februara, povodom Svjetskog dana pizze, u različitim dijelovima svijeta održavaju se takmičenja i događaji.

BiH bilježi veliki rast u konzumaciji pizza

Glovo, višekategorijska platforma koja omogućava lak i brz pristup raznovrsnim proizvodima i jelima, potvrđuje da pizza ostaje neprikosnovena među Bosancima i Hercegovcima. Prema podacima ove platforme, BiH bilježi najveći rast dostavljenih pizza u Jugoistočnoj Evropi u 2023. godini. Osim toga, Bosna i Hercegovina je druga zemlja u Evropi, odmah iza Portugala, po broju dostavljenih pizza i osma zemlja globalno, od svih 25 tržišta na kojima Glovo posluje.

Širom zemlje, tokom perioda od 1. januara  do 31. decembra 2023. godine, dostavljeno je gotovo 250.000 pizza, što predstavlja porast od 27% u odnosu na prethodnu godinu.

Zanimljivo je primijetiti da je u decembru prošle godine pizza bila najtraženija, iako generalno, Bosanci i Hercegovci najčešće biraju ovo omiljeno jelo u jesenjem periodu. Na kraju godine, tačnije 29. decembra 2023. godine, oboren je rekord sa gotovo 1.070 dostavljenih pizza širom BiH u jednom danu, što znači da se po jedna pizza prodavala svake minute i 20 sekundi. Međutim, "zlatna minuta" desila se u ljeto, 3. jula 2023. godine, u 09:50, kada je u svega jednoj minuti naručeno čak 50 pizza širom zemlje.

Bosanci i Hercegovci ostaju vjerni ritualu konzumiranja pizze u različitim dijelovima dana. Pizza se najčešće naručivala za večeru, između 18 i 20 sati, što čini gotovo 30% ukupne potrošnje. Interesantno je da petak i dalje ostaje najpopularniji dan za naručivanje pizze, sa 15% ukupnih pizza naručenih tokom cijele godine.

Kada govorimo o gradovima, Sarajevo i dalje prednjači u narudžbama i dostavi pizza, te je također grad s najviše partnerskih pizzerija. S druge strane, Tuzla je zabilježila najveći godišnji porast narudžbi pizza u 2023. godini u usporedbi s prethodnom godinom. Interesantno je da se Bijeljina ističe više od bilo kojeg drugog grada po učestalosti narudžbi pizza.

Primjećuje se da su omiljene pizze ostale nepromijenjene, s Capricciosom na vrhu, za kojom slijedi Margherita. U isto vrijeme, Pepperoni je skočio na treće mjesto, izguravši Mexicanu s trona omiljenih pizza u 2022. godini. Capricciosa dominira u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli već dvije godine zaredom.

Najveći ljubitelj pizze u BiH dolazi iz Sarajeva, naručivši čak 152 pizze u 2023. godini, što znači gotovo svaki drugi dan. Ostaje pitanje ko će osvojiti titulu najvećeg ljubitelja pizza u 2024. godini i hoće li Bosanci i Hercegovci i dalje najviše naručivati Capricciosu ili će odabrati nove okuse.

Da li je pizza zdrava?

Ovisno o vrsti tijesta, količini sira i svega onog što se stavi na tijesto, pizza može varirati između nutritivno pristojnog i katastrofalnog obroka.

Čak i zdravije varijante pizze imaju veću količinu soli zbog paradajz sosa i sira, tako da ukoliko vodite računa o unosu soli – trebali biste pizzu jesti s oprezom. Naravno, veliku ulogu igra i koliko ste kriški pizze pojeli.

Argumenti koji idu u korist pizzi je to što je izvor kalcija iz sira i veoma zdravog sastojka likopena, koji se nalazi u paradajzu. Podloga za pizzu napravljena od integralnog brašna, makar i pšeničnog, mnogo je zdravija od uobičajenog tijesta od bijelog brašna, s obzirom da su integralne žitarice izvor vlakana i sporije se probavljaju od rafiniranih žitarica.

Međutim, ono što stavite na pizzu značajno utječe na njezinu nutritivnu vrijednost. Feferoni, kulen i ekstra sir u velikoj mjeri povećavaju koncentraciju zasićenih masti, soli i kalorija, dok pizza napravljena od tanjeg tijesta i nakrcana povrćem ima manje kalorija, masti i soli.

Smrznute pizze mogu biti zgodno rješenje za večeru, ali i one variraju kada je u pitanju njihova hranljiva vrijednost zbog čega je bitno da pažljivo čitate deklaracije.

Kada su u pitanju djeca i pizza, jedno nedavno istraživanje je utvrdilo da konzumiranje pizze kod djece i adolescenata nije povezano s povišenim unosom kalorija, masti i soli.

Ako uživate u pizzi i ne možete bez nje, pokušajte je pripremiti sami od zdravijih namirnica, kao što su integralno brašno, poluobrani ili obrani sir i paradajz sos bez soli. I ne zaboravite da je prekrijete s mnogo povrća, jer što je obojenija to je bolja i zdravija.